Ususret parlamentarnim izborima 11.9.2016. godine postavili smo pitanja kandidatima s kandidacijskih lista kako bi se čim bolje mogli predstaviti javnosti i građanima.
Kandidatkinja koja će dati odgovore je Petra Novinščak (SDP) profesorica povijesti i diplomirana arheologinja koja također obnaša dužnost zamjenice načelnike općine Sveti Martin na Muri.
Odgovorila je na aktualna pitanja najnižih plaća na međimurskoj burzi, kako planira obrazovane mlade kadrove vratiti u Međimurje, kako će predstavljati naš kraj u Saboru, čime se sve ponosi iz svog društvenog i političkog djelovanja s pozicije zamjenice načelnika u Općini Sveti Martina na Muri te kako gleda na kurikularnu reformu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U nastavku možete pročitati detaljne odgovore.
Plaće međimurskih radnika za 20 posto su manje od hrvatskog prosjeka, kako ćete riješiti taj problem ako uđete u Sabor s liste broj 15 Narodne koalicije III. Izborne jedinice?
Sjever Hrvatske, osobito Međimurje u zadnjih se nekoliko godina promovira kao regija koja najviše napreduje, gospodarski osnažuje, turistički prepoznaje, ali i dalje ostaju problemi malih plaća, osobito u prerađivačkoj i uslužnoj industriji, visoka davanja poduzetnika, nezaposlenost s jedne strane i odlazak iz Hrvatske, a nedostatak određene radne snage s druge strane. Iako međimurski radnik slovi kao vrijedan i stručan, to se nažalost često ne pokazuje u plaćama.
Gospodarski razvoj mora biti u skladu s unapređenjem kvalitete života svih njezinih sudionika, a to znači kreiranje kvalitetnih radnih mjesta s adekvatnom plaćom koja može pratiti troškove života, uspostava dostojnih uvjeta rada i jačanje socijalnog dijaloga.
Rješenja se trebaju naći na nacionalnoj i regionalnoj razini. Udio rješenja kojem treba doprinijeti država su: porezna reforma tj. promjena stope poreza na dohodak, kako bi se omogućilo da više zarađenog ostaje zaposleniku, smanjiti parafiskalne namete i rasteretiti poduzeća u administrativnom i financijskom smislu, omogućiti poslodavcu uvjete da može isplatiti bolju plaću radniku te time povećati kupovnu moć građana kako bi se stimulirao rast proizvodnje, ciklus reinvestiranja i otvaranja novih radnih mjesta.
Djelomična decentralizacija uprave i financija jedan je od načina rasta jer bi time jedinice lokalne samouprave dobile konkretniju mogućnost kreiranja potreba lokalne ekonomije, privlačenja investitore i određivanja vlastitih mogućnosti i potreba, ubrzale izdavanje dozvola i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Omogućiti prijenos upravljanja državnim zemljištem koja nije od nacionalne strateške važnosti na lokalnu razinu kako bi se administrativno ubrzao proces investiranja. Također je potrebno nastaviti osigurati podršku izvoznicima i investitorima putem gospodarske diplomacije.
Važno je više umrežavati i povezivati razne sektore, npr. poljoprivredu i turizam (lokalni poljoprivrednici svojim proizvodima pokrivaju ugostiteljske i turističke potrebe), privatni sektor sa znanstvenim institucijama (unapređenje i modernizacija poslovanja, razvoj i primjena novih tehnologija), poboljšati kvalitetu obrazovanja (započeto kurikularnom reformom) i uskladiti je s potrebama tržišta rada. I dalje nastaviti stimulirati deficitarnu radnu snagu, jače subvencionirati putem javnih natječaja, sredstava iz državnih i EU fondova zapošljavanje mladih, stimulirati zapošljavanje žena, samozapošljavanje i omogućiti školovanje ili prekvalifikaciju te jače poticati društveno poduzetništvo.
Kako planirate mlade, obrazovane kadrove vratiti nakon fakulteta u svoje rodno Međimurje i koji će biti način da ih se zadrži u ovoj regiji?
Da se nadovežem na prijašnji odgovor, prvenstveno je potrebno još konkretnije uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada i odrediti koji su to prioriteti gospodarskog poslovanja u našoj županiji i na taj način usmjeriti i potaknuti mlade na odabir zanimanja. Dinamika zapošljavanja se konstanto mijenja i redovno treba pratiti potrebe tržišta i prilagođavati obrazovnu strukturu. Strategija obrazovanja treba se kroz provođenje korelacije od osnovne škole do visokoškolskih institucija usuglasiti s gospodarstvom, te prvenstveno usmjeriti sustav obrazovanja na razvijanje vještina koje podižu konkurentnost (informatička pismenost, strani jezici, poznavanje osnova poduzetništva).
Programima stipendiranja učenika i studenata olakšati odabir potrebnih zanimanja. Omogućiti da se učenik i student već za vrijeme školovanja upoznaje s budućim poslodavcem i konkretno priprema za radno mjesto. Nastaviti programe Garancija za mlade i omogućiti prva radna iskustva, a praksa je pokazala da je veliki dio korisnika programa nakon toga našao i puno zaposlenje. Zadržati mlade i visokoobrazovane kroz porezne olakšice za zapošljavanje na neodređeno, osigurati novac iz EU fondova za razvijanje i poticanje programa cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i start-upova. Državnim i lokalnim poticajima omogućiti mladim obiteljima lakše subvencioniranje gradnje i dugoročnog najma stanova i kuća, stimulirati kupnju i uređenje starijih ili nekorištenih nekretnina.
I naposljetku kroz mehanizme lokalne uprave omogućiti da se mlade osobe kroz društveni život (politika, sport, kultura, civilno društvo) profiliraju kao aktivni članovi svoje sredine koji na više razina doprinose njezinu razvoju i kojima je u interesu zadržati se u svojoj zajednici.
Zašto bi ljudi baš Vama trebali dati preferencijalni glas? Čime se sve ponosite iz svog društvenog i političkog djelovanja s pozicije zamjenice načelnika u Općini Sveti Martina na Muri?
Svoje sam iskustvo u društveno-političkom životu dosada skupljala u jednom aktivnoj zajednici koja ima viziju i volju za stalnim napretkom i novim idejama, gdje se pokazalo da se dobrim i racionalnim planiranjem, radom, voljom i suradnjom može i uz ograničena proračunska sredstva i političku raznolikost učiniti puno. Kao zamjenica načelnika u Svetom Martinu na Muri imam prilike biti sudionikom gospodarskog, turističkog i društvenog života zajednice i šire, raditi na brojnim projektima i kreirati budućnost što me potiče na daljnji rast i djelovanje.
Međimurje je kao cjelina prostor koji ima nevjerojatan potencijal da se razvije u perjanicu hrvatskog gospodarstva, kontinentalnog turizma i predvodnika kvalitetnog standarda života, a za to je potrebna pratnja nacionalnih institucija, veći pristup procesima donošenja zakona i odlučivanja. Motivacija moje kandidature za zastupnicu u Hrvatski sabor je upravo spoj ovih dviju spoznaja: želja i volja da se konačno iz dnevno političkog prostora maknu stalne netrpeljivosti i optuživanja po ideološkim svjetonazorima i krene u konstruktivan razgovor i rad te prisutnost u političkom središtu gdje treba potencirati potrebe i interese našeg Međimurja i konkretno raditi na njihovom ostvarivanju.
S obzirom da ste po struci profesor, kako gledate na kurikularnu reformu obrazovanja u Republici Hrvatskoj i smatrate li da se treba s njom nastaviti?
Nastavak kurikularne reforme obrazovanja nužno je potreban za kvalitetniji razvoj hrvatskog školstva. Više od jednog desetljeća radim kao nastavnik u osnovnoj školi i prošla sam već nekoliko kozmetičkih reformi za koje vidim da dugoročno nisu donijele željenih rezultata.
Odgojna dimenzija školstva je nažalost u sadašnjem sustavu preslaba jer su nastavnici primorani na nizanje sadržaja kako bi se zadovoljio zadani nacionalni plan i program, a učenje kod djece se svelo na utrku za ocjenom što pak na kraju najčešće rezultira nekvalitetnim i kratkotrajnim znanje.
Stoga je bilo neophodno započeti korjenitu preobrazbu našeg obrazovnog sustava, uvesti ga u moderno doba, napustiti zastarjeli plan i program i metode rada, kod djece i mladih razvijati vještine koje su neophodne za njihovu budućnost (funkcionalna i informatička pismenost, razvijanje kritičkog razmišljanja, poticati građansku i društvenu odgovornost). Ekspertni tim pod vodstvom Borisa Jokića uz podršku struke vodio je do pred nekoliko mjeseci u dobrom smjeru i nadam se da će se uskoro vratiti na taj put.
