Kako je kantor Florijan Andrašec postao najveći dekanovski brend

Općina Dekanovec 28. travnja 2014. godine na prigodan je način obilježila Dan rođenja kantora Florijana Andrašeca u kojem su sudjelovale udruge s područja općine Dekanovec – DVD, Limena glazba Dekanovec, KUU Florijan Andrašec – sekcija Vrijedne ruke i Golubice te učenici PŠ Dekanovec.

U organizaciji Općine Dekanovec pod vodstvom načelnika Ivana Hajdarovića položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomen parka ispred općinske zgrade i na vječnom počivalištu Florijana Andrašeca ispjevanom “Dekanoskom grobiću”.


Tko je “jezero mešter”?

Pučki pjesnik, skladatelj, glazbenik, koreograf, kipar, zborovođa i kantor Florijan Andrašec rođen je 28. travnja 1888. godine u Dekanovcu. “Jezero mešter” (osoba za sve) kako ga zovu mještani, pučku je školu završio u Dekanovcu i Maloj Kaniži, a gospodarski tečaj u Buzovcu. Na poticaj Vinka Žganca u Celju se školovao za orguljaša.

Do svoje smrti radio je kao crkveni orguljaš – kantor u svojem mjestu. U slobodno vrijeme bavi ose zemljoradnjom, košaraštvom, bačvarstvom, izumiteljstvom, rezbarstvom, pjesništvom, skladanjem te kao bliski suradnik dr. Vinka Žganca, pjevanjem, zapisivanjem i obradom međimurskih narodnih pjesama koje su obogatile hrvatsku tradicijsku glazbenu baštinu.

Andrašec je u Dekanovcu osnovao crkveni pjevački zbor, tamburaški i puhački orkestar, ogranak Seljačke sloge i dobrovoljno vatrogasno društvo. Isto tako autor je glavnog oltara u dekanovskoj crkvi Svih svetih. Patentirao je prešu za polugu za što je na izložbi u Rimu 1925. godine nagrađen zlatnom medaljom. Njegov usavršeni mehanizam sijačice proizvodio se tvornički.

Godine 1953. Andrašec je objavio vlastitu zbirku pjesama “Međimurske fijolice”, zbog čega se ubraja među začetnike novije hrvatske kajkavske lirike i značajne predstavnike kajkavske popevke. Umro je 9. srpnja 1962. godine u Dekanovcu.

Po kantoru nazvana ulica, postavljen kip s njegovim likom i uređen spomen park

Načelnik općine Dekanovec Ivan Hajdarović veliki je štovatelj njegovih djela jer je ostavio duboki trag u pjesničkom, skladateljskom i kiparskom stvaralaštvu. – Bogatstvo koje nam je Andrašec ostavio iza sebe je neprocjenjivo. Unatoč velikom otporu pojedinaca mi smo 1998. godine njegovu rodnu ulicu nazvali po njemu.

Kroz nekoliko etapa uredili smo Dekanovsko grobiće sa šetališnim stazama i obnovili kameno raspelo staro više od sto godina. Krajem 2008. godine, povodom 120. obljetnice njegovog rođenja u središtu mjesta ispred općinske zgrade vlastitim sredstvima uredili smo spomen park gdje je otkriven kip Florijana Andrašeca koji je postavljen tako da gleda na farnike (svoje ljudi iz fare).

Kip je djelo dekanovskog kipara Stjepana Krnjaka. Od 1998. godine održavaju se okrugli stolovi, da bi 2013. godine održana prva Glazbena večer kantora Florijana Andrašeca za koju želimo da s nađe u kalendaru kulturnih zbivanja u Međimurju. Sve to radimo s ciljem da naš “Jezero mešter” bude dekanovski brend jer nas je on svojim djelima kroz život itekako zadužio – ispričao je Hajdarović.

Načelnik nam je otkrio kako žele otkupiti njegovu rodnu kuću koja je u privatnom vlasništvu i pretvoriti je u spomen sobu. Njegov rad prepoznali su i na HTV-u uvrstivši u emisiju TV kalendar datum rođenja i smrti Florjana Andrašeca.

– Jedan od najznačajnijih pučkih pjesnika je iz našeg Dekanovca. Njegovi zapisi narodnih pjesama, a osobito njegovo pjesničko stvaralaštvo imaju nemjerljiv doprinos u cjelokupnom kulturnom životu Međimurja i Hrvatske. I zato ga moramo štovati! – završio je Hajdarović.

>>> Fotogalerija: Obilježavanje Dana rođenja kantora Florijana Andrašeca

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije