Brojke su jedini mjerljivi pokazatelj razvoja turizma, što nas u Međimurju posebno veseli, kazala je Sandra Herman zamjenica predsjednika Turističke zajednice Međimurske županije, na konferenciji za medije održane povodom predstavljanja turističkih pokazatelja u međimurskoj županiji za prvih šest mjeseci 2015. godine te ostvarenim projektima i potporama za turizam Međimurja.
Međimurje iz godine u godinu bilježi kontinuirani porast noćenja, tako je u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje taj broj veći za 17%. Isto tako za 14% povećan je i broj dolazaka gostiju, ao no što najviše veseli je porast broja stranih turista za 43 %. Svi ovi pokazatelji nisu slučajni, već su rezultat pozitivne sinergije , kazala je Herman, između javnog i privatnog sektora, posebno kada je u pitanju ulaganje u razvoj međimurskog turizma. Neprestano se podiže kvaliteta proizvoda i usluga, uz stalnu edukaciju ljudi. Ono što treba spomenuti je svakako jasna vizija o tomu koje oblike i na koji način želimo razvijati turizam uz poseban naglasakna marketing i samu promociju.
Zadovoljstvo s pristignutim potporama resornog ministarstva postoji, ali moglo bi biti i bolje
S obzirom na neke druge županije kontinentalnog dijela Hrvatske, moramo biti zadovoljni, istaknula je Sandra Herman. No, kontinentalni turizam bi definitivno trebao dobiti puno veću potporu, prije svega u onom financijskom dijelu, tako dugo dok se barem ne približi rezultatima koji se postižu na moru. Nikad, se to naravno neće postići u punoj mjeri , ali potrebno je puno više ulagati da bi se više i profitiralo, jer kontinentalni turizam se ne može uspoređivati s destinacijama na moru.
Ovdje je puno manji broj noćenja, čime se ostvaruje puno manji prihod od boravišnih pristojbi, što im je izvorni prihod financiranja. Nažalost sada prijedlogom novog Zakona o turizmu postoji i namjera da im se članarine ukinu, odnosno da se sve centralizira prema državi(Zagrebu). Smatram, nastavlja Herman, da bi država trebala stoga čim više ulagati u kontinentalni turizam, čime bi dobila puno više. Samim time dobila bi turističku “sezonalnost” čime sviteže,a isto tako dobila bi se proširena turistička ponuda , a to je sve ono što stoji u Strategiji razvoja nacionalnog turizma do 2020. godine.
To je ono čemu težimo i u Međimurju, jer samo za primjer tu bilježimo povećanje dolazaka gostiju iz Austrije, Slovenije. Tako je 2001. godine Međimurje posjetilo 11.000 turista, a samo 14 godina kasnije ta brojka bila je 117.000 turista, kazala je Sandra Herman.
Novi prijedlog Zakona o turističkim zajednicama ne ide u korist kontinentalnog turizma
Voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula osvrnuo se na prijedlog izmjene Zakona o turističkim zajednicama koji je u javnoj raspravi. Smatram, kaže Grula, da su disproporcije u razvijenosti turizma kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske prevelike da bi se to moglo riješiti jednim takvim zakonom, u onom smislu, u kojem je on sada predložen. Naš stav je, da unutar zakona moraju biti pronađena rješenja za kontinentalni turizam koji je apsolutno specifičan, što se sadašnjim zakonskim rješenjem ne vidi. Naime, i u strategiji i strateškom marketing planu turizma u Hrvatskoj, razvoj kontinentalnog turizma je jedan od prioriteta. To bi naravno onda trebalo uključiti i u Zakon što će biti garancija da će se razvojno postići ono što je zacrtano u strategijama.
Govoreći o kriterijima po kojima bi se prema prijedlogu novog Zakona turističkim zajednicama ukinuo određeni broj Turističkih zajednica, Grula ističe da je prema prvom prijedlogu bilo je rečeno da će se samo 25 % izvornih sredstava moći koristiti za funkcioniranje ureda turističkih zajednica, što zbog naših malih izvornih prihoda ne dozvoljava da imate zaposlenog, ponegdje niti jednog čovjeka. To bi zapravo značilo da se veliki broj malih Turističkih zajednica u malim sredinama ugasi.
Zakon ima intenciju da se te Turističke zajednice udružuju, što je u Međimurju donekle može biti i nekakva realna varijanta, ali u mnogim kontinentalnim županijama koje su teritorijalno puno veće to bi bilo gotovo zbog raznih specifičnosti kraja teško sprovesti.
Ono što je također nedorečeno novim prijedlogom izmjena Zakona o turističkim zajednicama je i financiranje
Naime, županijske Turističke zajednice bi trebale raspisivati natječaje za projekte,a ne zna se tko je izvor financiranja. – Mi,nastavlja Grula, nismo još uvijek iz zakonskog rješenja odnosno iz prijedloga Zakona iščitali rješenja na koji način bi se sredstva “spuštala” iz glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice prema županijskim zajednicama, a jasno je predviđeno da nam se u zadatke stavlja da provodimo natječaje. Možda će se to kasnije riješiti nekakvim provedbenim odlukama, no za sada to iz zakona nije vidljivo.
