Obrtnička komora Međimurske županije održala je svoju 8. sjednicu, na kojoj se najviše vremena posvetilo raspravi oko novog Zakona o obrtu. Tako predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak smatra da bi cilj ovog zakona trebao biti izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima, no on zapravo provodi sasvim suprotni efekt, odnosno pospješuje trend daljnjeg zatvaranja obrta i gubitak mnogih radnih mjesta i izravni je udar na Hrvatsku obrtničku komoru, instituciju koja djeluje sto šezdeset jednu godinu.
Ono što je također bitno kod novog Zakona o obrtu je izravni utjecaj na postojanje i djelovanje Komore. Bitnim smanjenjem prihoda od komorskog doprinosa bitno će se smanjiti i mogućnosti kvalitetnog djelovanja. Naime, dodaje Faltak , Komora nije profitabilna organizacija i s ovim smanjenjem od pedeset posto prihoda obrtnici će biti u teškoj situaciji u istom obimu provoditi aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovanja svojih članova.
U procesu donošenja su i dva zakona izuzetno značajna za poslovanje obrtnika, Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju.
Nakon što su sredinom ove godine donijete izmjene i dopune Zakona o radu za početak 2014. bilo je predviđeno donošenje novog cjelovitog Zakona. Prema posljednjim informacijama, zbog neslaganja sindikata, zakon će još na jednu raspravu. Za poslodavce,znači i za obrtnike, posebno je osjetljivo pitanje otpremnina koje se želi tim zakonom riješiti na način da se uvede novi doprinos za nekakav “fond za otpremnine”. To bi bio jedan potpuno novi namet čemu se obrtnici žele oštro suprotstaviti. Nažalost Komora ne može izravno sudjelovati u tripartitnim pregovorima, ali svakako se treba javiti s protivljenjem toj odredbi, kaže Slavko Fatlak vodeći čovjek OK Međimurske županije. Nisu prihvaćeni prijedlozi da se HOK prizna kao mjerodavna udruga poslodavaca obrtnika i da time bude član Gospodarsko-socijalnog vijeća.
– Tako to ostaje i nadalje problem i zadatak oko kojega treba voditi daljnju borbu kako nam se ne bi događalo da nas predstavljaju udruge s nekoliko stotina članova (Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika i Štedno -kreditnih zadruga) ili Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koje vlast prihvaćala kao partnera, ali je on za obrtnike potpuno neprihvatljiv jer nije organiziran na razini malog i srednjeg gospodarstva niti približno kao HOK, a uz to nema nikakve mreže po pojedinim lokalnim jedinicama, niti županijama, a kamoli općinama i gradovima, kazao je između ostalog Faltak.
Sve to navodi na zaključak da HUP ne može predstavljati obrtnike, a da istovremeno HOK s blizu 80.000 članova nema tu mogućnost. Pri tome treba naglasiti da intencija Komore nije osporiti rad i djelovanje HUP-a jer njihovo je pravo da djeluju i predstavljaju one koji to žele, ali u kolektivnom pregovaranju i predstavljanju obrtnika pred tijelima vlasti za obrtnike to bi trebala biti HOK-a. Podloga za te tvrdnje je između ostaloga i organiziranost HUP-a, koji ima organizaciju po pojedinim strukama, ali je to prije svega na nivou velikih gospodarskih subjekata, a malih obrtnika tu nigdje nema.
Istovremeno HOK je predstavnik praktično samo malih subjekata, obrtnika pa najbolje poznaje problematiku upravo tih malih, najkompetentniji je po tim pitanjima, a samim time i najviše je pozvan da te male predstavlja na svim nivoima i prema svim strukturama. Osim svega navedenoga ističu u Obrtničkoj komori Međimurske županije treba pratiti primjenu i ostalih odredbi novog Zakona kako bi se negativni efekt njegovih odredbi za obrtništvo sveo na što manju mjeru.
