Oko 1100 učenika osnovnih škola ili njih 0,3 posto jedini obrok tijekom dana dobije u školi, procjene su ravnatelja škola koji su mjerodavnom Ministarstvu obrazovanja dostavili podatke o prehrani učenika u školskim kuhinjama.
U organiziranoj školskoj prehrani jede gotovo 60 posto učenika, a za učenike koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji školska je prehrana besplatna. Najviše je onih kojima treba pomoć u Međimurskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Školskom prehranom najviše je djece obuhvaćeno u Krapinsko-zagorskoj županiji, čak 90,65 posto, i Zagrebu u kojem svaka škola ima kuhinju, a prehranom je obuhvaćeno oko 90 posto učenika u osnovnim školama.
Najmanje djece organiziranu prehranu koristi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, svega 9,64 posto, i u Splitsko-dalmatinskoj, tek 12,13 posto djece. Razlog je, ali samo dijelom, što u te dvije županije rijetko koja škola ima vlastitu kuhinju.
Na sastanku, u kojem su na inicijativu ministra obrazovanja Željka Jovanovića sudjelovali ravnatelji škola iz različitih dijelova Hrvatske, gradova i županija, Zavoda za javno zdravstvo te Ministarstva rada i Ministarstva socijalne politike, upozoreno je da je u školama teško razlučiti djecu koja ne jedu jer ne žele i one koji nemaju što jesti.
– U svijetu, a ni u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Djeca nižeg socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu – upozorila je dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo. Svjetska iskustva pokazuju da je najbolja preventiva i pothranjenosti i pretilosti prehrana u školama.
