Krađama s polja oštetili poljoprivrednika za 450 tisuća kuna!

Na 11 hektara zemlje, iza romskog naselja Piškorovec od strane Gardinovca, gospodarstvenik iz Ivanovca zasijao je krumpir i nadao se da će svoju energiju ulagati u obradu zemlje, navodnjavanje, branje, sortiranje i prodaju. U obradu zemlje i navodnjavanje je uloženo i više vremena nego je bilo planirano, dok u branje neće biti potrebno ulagati jer su, prema njegovim riječima, Romi iz obližnjeg naselja, od 20. lipnja pa sve do danas pobrali sav krumpir s polovice zemlje i oštetili ga za oko 300 do 350 tisuća kuna!

Evo, u petak smo pokušali brati krumpir kombajnom, ali smo uspjeli sa polovice zemlje koja gleda prema romskom naselju pobrati tek 20 kilograma krumpira! – ogorčen je poljoprivrednik koji, iako je na zemlji bio svakodnevno i po tri puta i vidio je na svoje oči Rome kako mu kradu sa zemlje, do dolaska policije oni su se razbježali, priča nam poljoprivrednik koji je oštećen za nemali iznos i jednostavno ne vidi izlaz iz ove situacije.

Desetak puta prijavljivao sam krađe na polju i to u iznosima po deset, dvadeset i pedeset tisuća kuna. Svih desetak puta policija je izašla na teren, na žalost ni oni ne mogu stići odmah, već im treba jedan sat do moje zemlje. Svaki put je u izvješću pisalo kako su krađu počinili nepoznati počinitelji za kojima se traga. Odgovornost je prenesena na državno odvjetništvo koje ne reagira – kaže nemoćno poljoprivrednik, kojemu je ova situacija kao borba Don Quijota sa vjetrenjačama.

Kad smo se udaljili autom prilikom pisanja reportaže, Romi iz obližnjeg romskog naselja Piškorovec zaputili su se na zemlju i kad smo nazad automobilom krenuli naprijed, okrenuli se prema naselju

U Gardinovcu gdje ima zasijan krumpir, šteta mu je kako je kazao između 300 i 350 tisuća kuna, a na zemlji u Podturnu i Celinama gdje osim krumpira ima i luk, oko 100 tisuća kuna. Ukupna šteta od romskih krađa procijenjuje iznosi oko 450 tisuća kuna!

Na zemlji su jasno vidljivi tragovi guma

Priča nam kako Romi iz obližnjeg naselja kradu organizirano i tu dolaze ili pješke ili kombijima jer se nakon njihovog “operiranja” vide tragovi guma. Organizirani su tako da njih dođe primjerice dvadeset, svaki napuni po dvije vreće krumpira i na zemlji se zadrže najviše 15 do 20 minuta. I tako po tri do četiri puta na dan! Dok dođe policija, naravno da njih više nema na mjestu krađe.

Oni taj krumpir prodaju preprodavaču koji ga vozi za daljnju prodaju prema Zagrebu. Nakon što je na zemlju došla policija, idući dan brat je špricao krumpir, a oni revoltirani što smo zvali policiju, bacali su kamenje na traktor! Pa gdje toga ima? – pita se oštećeni poljoprivrednik.

Romi bacali kamenje na traktor jer su nakon krađa zvali policiju

Problem je što te krađe nisu namijenjene zadovoljenju njihovih osnovnih ljudskih potreba vezanih za nedostatak hrane, nego su usmjerene daljnjoj preprodaji.

Krađe su započele 2009. godine dok sam imao zemljište samo u Podturnu. Romi su tada bili još u strahu od nas i policije, pa kad bi vidjeli da se netko kreće po zemlji, jednostavno bi se razbježali. Danas nemaju respekta i ne doživljavaju nas. Kradu čak i onda kad nas vide da obrađujemo zemlju. Jednostavno si ne možemo pomoći. Radimo pošteno i i pokušavamo se legalnim sredstvima boriti za svoje, ali jednostavno ne ide! Oni nemaju respekta jer su prokužili sustav koji očito ne funkcionira i ne može im nitko ništa. Ne vidimo izlaz iz ove situacije. Nitko nam u sustavu ne može ili ne želi pomoći – jada nam se.

Sad kradu najviše od njih, jer je njihova zemlja prva na udaru od krađa.

Ranije su Romi krali od drugih jer smo mi tek nedavno uzeli u koncesiju ovu zemlju za sadnju krumpira. Onda su krali drugima i to gdje im je bilo najjednostavnije – priča poljoprivrednik.

Poljoprivrednik se pita na koji način njih štiti država? – Je li rješenje da unajmim profesionalne zaštitare da mi danonoćno čuvaju zemlju? Čak sam razmišljao i o tome, ali financijski jednostavno ne možemo to dugoročno pokriti.

Jedino rješenje koje se nameće samo po sebi je da ne sade ništa i da zemlja zjapi prazna ili da sade neke druge kulture. Ali tako ne mogu raditi kad je njima primarna djelatnost prodaja krumpira. Kaže da razumije i policiju i državno odvjetnštvo za koju je to samo krumpir, ali ne radi se ovdje samo o krumpiru – financijske štete su ogromne.

Zar je u Međimurju došlo do toga da na svojoj zemlji ne možemo normalno i pošteno raditi?

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije