MDS ne podržava inicijativu za podjelu Hrvatske u pet regija

U utorak 15. listopada održana je konferencija za medije Međimurskog demokratskog saveza na kojoj su Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, Zlatko Bacinger, predsjednik Vijeća MDS-a i Josip Požgaj, podpredsjednik MDS-a govorili o prijedlogu podjele Republike Hrvatske na pet upravnih regija.

– Prema informacija koje smo doznali preko medija, u iduće dvije godine Vlada RH će provesti reformu državne uprave. Njome će Hrvatska biti podijeljena u pet regija s velikim središtima – Središnja, Sjeverozapadna – u koju spadaju Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Međimurska, i Istočna Hrvatska, te Srednji i južni Jadran, kao i Sjeverni i Jadran i Lika.

Regionalizacijom državne uprave osnovalo bi se, dakle, pet regionalnih ureda sa sjedištima u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Splitu, na koje bi se “spustila” državna uprava i uredi, porezna i carinska uprava te bi se na tim područjima kreirala i politika regionalnog razvoja – rekli su MDS-ovci u uvodnom izlaganju.

Sukladno tome, prema njihovom mišljenju organizirat će se sudovi, porezne uprave, državna tijela i javna poduzeća. Već od sljedeće godine kreće prilagodba Porezne uprave i državnih institucija čije će središnjice biti u spomenutim centrima. Istovremeno, naglašavaju, s ovom inicijativom predstavljen je i Nacrt Zakona o regionalnom razvoju RH, kojim se radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja ustrojava 5 planskih (?!) područja: Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaća županije: Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Međimurska, te Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Srednji i Južni Jadran te Sjeverni Jadran i Lika.

Također, tim Nacrtom se urbana područja Hrvatske ustrojavaju kao Urbane aglomeracije kojih ima 4: Urbane aglomeracije Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Ostala urbana područja su jedinice lokalne samouprave koje prema posljednjem popisu  stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika. Očita je povezanost i zajednički koncept ovih inicijativa, čiji mogući cilj može biti reforma teritorijalne organizacije države i regionalnog razvoja, kao i financiranje lokalne samouprave, ističu čelni ljudi MDS-a.


Koji je stav MDS-a prema ovim inicijativama?

MDS ne podržava ove inicijative jer one ne rješavaju pitanje decentralizacije, već Hrvatsku vode ka daljnjoj centralizaciji i tako već previše centralizirane zemlje. Ustavna regionalna (područna) jedinica – županija, sasvim je marginalizirana, dok njezine bitne razvojne zadaće preuzimaju različita vijeća (područna, aglomeracijska) koja nemaju izborni legitimitet i produžena su ruka centralne vlast.

Podjelom Hrvatske u 5 državnih upravnih jedinica, a ne podjelom uprava po županijama, kako je to bio slučaj do sada, dobit ćemo “pet malih Zagreba”, tj. centara, koji će zbog svoje uloge, značenja, snage koncentrirane administracije, broja zaposlenih kvalitetnijih kadrova, biti u velikoj prednosti, u npr.  privlačenju investicija, ispred susjednih gradova koji će postati samo sateliti.

– U slučaju provedbe ove reforme, moglo bi se dogoditi da stanovnici pojedinih krajeva Hrvatske moraju prolaziti više kilometara i trošiti više vremena da bi riješili osnovna porezna ili pravosudna pitanja, umjesto da, kao do sada, njihovo rješenje potraže u svom “dvorištu”.

Zanimljiv je i aktualan slučaj utvrđivanja prijedloga kandidata za imenovanje sudaca porotnika Županijskog suda u Varaždinu, a Međimurska županija je imala svoj Županijski sud do prošle godine, koji se predlaže u Međimurskoj skupštini, a  suci se imenuju u Županijskoj skupštini Varaždinske županije. Dosadašnje dvadesetogodišnje iskustvo lokalne i područne (samouprave) pokazalo je da postojeće županije imaju kapacitete kojima mogu uspješno i učinkovito obavljati sve zadaće koje se pred njih postave.

Stoga smatramo da bi eventualna reforma lokalne samouprave trebala ići u smjeru jačanja uloga županija, kao i vraćanja funkcija, poslova i zadaća koji su od 2000. u nadležnosti ureda državne uprave po županijama. Tim više što je i sada nadležnost državnih ureda ograničena na vrlo mali broj upravnih poslova koji se mogu uspješno uklopiti u nadležnosti županija, uz značajno smanjenje ukupnog broja zaposlenih i bez ikakva dupliciranja nadležnosti, što je sada slučaj.

To  je i prijedlog Ekonomskog instituta iz Zagreba, koji je u svojoj studiji Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj predložio da se složena struktura dekoncentriranih tijela državne uprave prilagodi županijskom ustroju.

MDS se zalaže i uvijek će se zalagati za rješavanje ovih pitanja kroz dosljedniju provedbu decentralizacije uprave i fiskalne decentralizacije koja do danas nije zaživjela i protivi se podjelama Hrvatske, upravnim i teritorijalnim, koje se odvijaju na način da se ne vrše konzultacije sa onima kojih se to najviše tiče, županijama i gradovima – poručili su na konferenciji Pavlic, Bacinger i Požgaj. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije