Kolege iz Večernjeg lista prvi su predstavili pomno razrađeni gospodarski program Hrvatske demokratske zajednice, za čije je konture zadužen dr. Đuro Njavro, vrsni ekonomist i bivši savjetnik dr. Franje Tuđmana za gospodarstvo, bivši ravnatelj Ekonomskog instituta u Zagrebu te osnivač i dekan Zagrebačke škole za ekonomski management.
20 glavnih smjernica tog gospodarskog programa donosimo u nastavku, a iz smjernica se daje zaključiti da prema ekonomskom svjetonazoru, HDZ Hrvatsku vidi u funkcioniranju tržišno – socijalnog gospodarstva koje provodi i Angela Merkel u Njemačkoj.
Gospodarski oporavak HDZ vidi u smanjivanju poreza, dok SDP na čelu sa Slavkom Linićem provodi gospodarski “rast” povećanjem poreznih stopa i dodatnim terećenjem gospodarstva i građanstva.
Tako se daje zaključiti da su na dvodnevnoj klauzuri najviših tijela HDZ-a, a koja se održavala u Opatiji u proteklom mjesecu, radili na ozbiljnim stvarima, a ne o štiklama i o tome da žene, ako se ozbiljno misle baviti politikom i istaknuti sebe u primarni plan – ne nose štikle, jer time preusmjeravaju pozornost sa sebe, o čemu ih je podučavao licencirani medijski trener i što je iz svega isplivalo u prvi plan u nekim medijima.
– Gospodarstvo je temelj za napredak, za otvaranje novih radnih mjesta, a uspješno gospodarstvo jedini mogući odgovor na sva goruća pitanja hrvatskog društva. Upravo je gospodarstvo bila jedna od najvažnijih tema klauzure u Opatiji – potvrdila nam je saborska zastupnica Sunčana Glavak.
Ukratko 20 obrisa smjernica HDZ-ovog gospodarskog programa:
1. Jamčiti državnu stabilnost, sigurnost građanima te slobodu poduzetništvu te provoditi tržišno – socijalno gospodarstvo
2. Smanjiti porezni teret uz rješenje deficita proračuna
3. Bolje upravljanje državnim dugom
4. Ohrabriti javne službenike i menadžment javnih poduzeća da donose hrabre odluke
5. Ohrabriti poduzenitke – maknuti se od aktualnog koncepta stvaranja od države poduzetnika, prema konceptu država podupire poduzetnike
6. Maksimalno iskoristiti sve mogućnosti EU fondova za financiranje razvoja i infrastrukture
7. Protiv zakona koji brzopleto razlašćuju lokalnu samoupravu od njezinih izvornih odgovornosti. Vlada nije pametnija u donošenju lokalnih odluka od lokalne samouprave
8. Smanjiti postupno porezno opterećenje gospodarstva i obitelji. Pojednostaviti porezni sustav da ga svi razumiju
9. Protiv poreza na imovinu i poreza na kamate (neoporezivanje kamata kao snažan poticaj štednji)
10. Pružiti porezne poticaje za mirovinsku štednju i za dopunska zdravstvena osiguranja te za životna osiguranja i za kredite za školovanje djece
11. Sačuvati stambene štedionice i dati poticaje na uštede do 10.000 kuna, umjesto dosadašnjih 5.000 kuna
12. Stambena štednja najveći je izvor dugoročne štednje u Hrvatskoj
13. Vratiti program državnih potpora za stambene kredite za mlade i obitelji, učiniti dostupnijim kredite s niskim kamatama svakoj mladoj obitelji
14. Omogućiti ćemo svim mladima kredite s vrlo niskom kamatom od 2 posto za plaćanje troškova studiranja i studentskog života. Vraćanje kredita do dvije godine po završetku studija
15. Vlada treba pomoći jedinicama lokalne samouprave i snositi dio odgovornosti u pripremi projekata koji će se financirati iz EU fondova. Ukupno do 11 milijardi eura na raspolaganju.
16. Kod inozemnih ulaganja prednost dajemo ulaganjima koja su izvozno usmjerena i donose nove tehnolovije, a povećavaju zaposlenost
17. Razviti mjere koje potiču i olakšavaju zapošljavanje, podržati zapošljavanje starijih građana. Tko zaposli početnika, bit će oslobođen plaćanja poreza i socijalnih doprinosa za prvih dvanaest mjeseci
18. Pozivaju se hrvatski iseljenici na suradnju s domovinom da ulažu u Hrvatsku, kupuju zemlje i stanove, školuju ovdje djecu te planiraju umirovljenje u Hrvatskoj. Visokoobrazovani Hrvati iz dijaspore neka se uključe u modernizaciju i razvoj domovine
19. Ponovno utemeljiti ministarstvo za suradnju s iseljenom Hrvatskom i povratak. Iseljena Hrvatska je izvor znanja, iskustva, globalne konkurentnosti i kapitala. Povezati domovinsku i iseljenu Hrvatsku.
20. Protiv privazijacije Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke i monetizacije Hrvatskih autocesta.
