Šećerna repa mogla bi nakon nekoliko godina slabljenja i tapkanja u mjestu ponovno biti najprofitabilnijia poljoprivredna kultura i zasjesti na prijestolje prema zaradama koje će imati uzgajivači slatkog korijena.
Iznova bi se moglo u Međimurju zasijati nekoliko tisuća hektara kako nekada kada su kolone kamiona i željezničkih vagona s međimurskih polja šećernu repu odvozili u šećeranu u Virovitici i kada su međimurski ratari slovili za najuzornije i najbolje kooperante PZ Čakovec kao orgaizatora proizvodnje šećerne repe i same virovitičke šećerane.
Na čemu se temelje takve optimističke prepostavke. Prvo na bogatom iskustvu međimurskih proizvođača šećerne repe, a zatim iz djela od 2,5 milijarde (1,5 miljarrde eura iz EU) koje hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nakanilo dobiti na osnovu modela izravnih plaćanja u poljoprivredi za razdoblje 2015. – 2020. godine. Veće potpore novim sustavom idu za proizvodnje koje su izloženije kao sektori ili važne zbog dodane vrijednosti.
Novi model izravnih plaćanja u poljoprivredi potiče proizvodnju šećerne repe, voća i povrća, mlijeka, goveđeg i telećeg mlijeka, koza i ovaca. Ovim djelatnostima dakle pripadaju dodatna plaćanja (poticaji) u odnosu na sve ostale poljoprivrene proizvode.
Dodatno se prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine potiču mali i isrednji poljoprivrednici s površinom gospodarstva do 20 hektara. Tko se bude bavio šećernom repom imati će 290 dodatnih eura više po hektaru, najavljuje ministar Jakovina.
Prema ovim vijestima iz EU i Ministarstva poljoprivrede, već idućeg proljeća može se u Međimurju zasijati više šećerne repe jer će sigurno biti najisplativiji poljoprivredni proizvod, kao nekada, što naši ratarai vrlo dobro zanju. (Foto u članku: Stjepan Mesarić)