Unatoč krizi Međimurska županija jedna je od rijetkih primjera u kojima rastu svi gospodarski pokazatelji. Bilježi najveći porast zaposlenosti od 2,7 posto, i jedina je u Hrvatskoj rasla više od jedan posto. Prema posljednjim podacima, ondje je bilo 30.175 zaposlenih, najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini.
Izvozna orijentacija
To je dokaz da je orijentacija Međimurja prema stranim, izvozno orijentiranim ulagačima dobitna kombinacija. Financijski pokazatelji također idu u korist te županije jer prema FINA-im podacima rastu ukupni prihodi i dobit tvrtki iz toga kraja. Najsjevernija županija može se pohvaliti da unatoč krizi ima vanjskotrgovinski suficit, piše portal Lider Press.
S 4,2 posto sudjeluje u hrvatskom izvozu, a uvozi samo 1,9 posto od ukupnoga hrvatskog uvoza. Ulagači se bore za mjesto u industrijskim zonama, pogotovo u gradu Prelogu. Velik su plus odlični uvjeti i kvalitetna radna snaga spremna obavljati najteže zadatke, ali također treba istaknuti da Međimurje krasi odličan položaj. Investitori traže blizinu autoceste i željeznice, što ono ima, a nadohvat su ruke i Slovenija, Mađarska, Austrija i Slovačka.
U Županiji posluje više od dvije tisuće tvrtki, a od pedeset najvećih, očekivano najviše njih sjedište ima u Čakovcu, čak 27.
Na Liderovu popisu tisuću najvećih tvrtki upravo ih 27 dolazi iz te županije. Najveća, prema prihodima jest čakovečki Metss koji se bavi trgovinom i od osnutka 2003. narastao je na 414 milijuna kuna prihoda uz 678 zaposlenih.
Drugo mjesto zauzima Perutnina Ptuj – Pipo koja je prošle godine uprihodila 365 milijuna kuna uz rast od 6,2 posto. Brončanu međimursku medalju osvojila je Tubla s 241 milijun kuna prihoda u prošloj godini.
Termalna energana u Draškovcu
Županiju od ostatka Hrvatske izdvaja mnogo stranih ulagača koji otvaraju svoje tvornice. Gospodarske zone u Prelogu ispunjene su gotovo do posljednje parcele, Čakovec i Mala Subotica planiraju širiti svoje zone, a i drugi dijelovi Županije odlično privlače ulagače. Veliku ulogu u tome imaju lokalni čelnici koji pokušavaju biti na usluzi u svim koracima postupka.
Međimurje ima veliku prednost i u prirodnim izvorima. Hidroelektrane na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom i omogućuju učinkovit nadzor nad riječnim tokom te natapanje. Pred Međimurjem je također novi veliki projekt koji je prepoznala i Europska komisija.
U programu financiranja projekata koji sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena NER 300, projekt termalne energane u Draškovcu, kao jedini takav projekt iz Srednje i Jugoistočne Europe dobio je 14,7 milijuna eura. Novac će se uložiti u gradnju energane koja će na početku proizvoditi sedam megavata električne energije i 24 megavata toplinske, a snaga će porasti na 17 odnosno 40 megavata.
Istraživanja na bivšoj Ininoj bušotini termalne vode u Draškovcu već su obavljena, a najesen bi trebali početi i radovi. Energana će iskorištavati termalnu vodu i plin koji je u vodi, a ugljikov dioksid posebno će se skladištiti. Smanjenje emisije štetnog plina upravo je plan Europske komisije.
Za Draškovec će do 1. travnja iduće godine stići prvih 8,4 milijuna eura, a ostatak od 6,3 milijuna do kraja te godine. Energana je i prva faza budućega lječilišno-turističkog kompleksa Vrt Hrvatske. Opskrbljivat će energijom buduće termalne toplice i plastenike za uzgoj voća i povrća, a energija će se ponuditi i kućanstvima te gospodarskim zonama.
U vrhu konkurentnosti
Velik je problem Međimuraca niska plaća, za 22 posto manja od državnog prosjeka, koja ipak blago raste. Bez obzira na to Međimurje vrlo dobro stoji na ljestvici konkurentnosti hrvatskih županija, u vrhu je. U Županiji očekuju mnogo bolji položaj jer će pravi učinak Europske unije biti vidljiv tek ove godine. Danas je bolja i učinkovitost javne uprave.
Posebno se to ističe pri izdavanju građevinskih dozvola, koje se mogu dobiti i brže od europskog prosjeka, što je važno za privlačenje ulaganja i otvaranje radnih mjesta. Međimurje krasi i odlična suradnja sa susjednim županijama i susjednim državama. Njegovi radnici poznati su po visokoj kvaliteti rada, pomalo germanskom načinu razmišljanja jer mnogi su se 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća trbuhom za kruhom selili u Austriju i Njemačku.
Nakon povratka u domovinu ostale su zapadnoeuropske odlike rada, što se očituje u svim područjima života. Županijski je cilj omogućiti povećanje prosječne plaće i dodatno smanjenje nezaposlenosti, koja posljednjih godina stalno pada.
Uz to, mnogo se radi na širenju turističke ponude kako bi brojni turisti koji putuju na more preko Međimurja ondje i ostali nekoliko dana te razgledali znamenitosti toga kraja. Također je cilj razviti zajedničko sveučilište za cijelu regiju da mladi ne bi odlazili na studij u druge krajeve Hrvatske.
