Kvar klima uređaja: Klima ne hladi, a stižu vrući dani

Ponovno nam se vraćaju ljetne vrućine, kada se uvelike rabi klima uređaj, jer znamo otvaranje prozora pomaže tek u prividnom snižavanju temperature, a pored toga može dovesti i do velikog propuha.

Klima-uređaj je već odavna prestao biti luksuzom; liječnici ga danas smatraju jednim od bitnih čimbenika sigurnosti u prometu. Uostalom, znamo i sami: koncentraciju je nemjerljivo lakše održavati ako je u kabini automobila ugodnih 20-ak stupnjeva Celzijevih nego u slučaju da je unutra pećnica koja nas žari sa 60 i više stupnjeva.

O servisu klima-uređaja mogli ste čitati u AMS-u 5/2012 koji se bavi slučajem kad je sve u redu, ali, eto, potreban je servis da bi sustav radio punom snagom i bio spreman i za najveće, tj. najtoplije ljetne izazove.

Nažalost, to nije uvijek tako. U konkretnom primjeru na Škodi Octaviji iz 1999. opremljenoj automatskim climatronicom vozač se žalio na čudan zvuk iz motora. Metalno struganje i cviljenje upozorili su da nešto nije u redu, piše Automotorisport.hr.

Pregled kod stručnjaka Bosch servisa Purić otkrio je lom spojke koja uključuje kompresor, ali i dotrajalost cijelog kompresora. S obzirom na godinu proizvodnje, to se moglo i očekivati. Ili i nije?

Ekspertiza stručnjaka okrivila je lošu montažu, tj. nedovoljno pritezanje vijaka spojke, što je onda izazvalo njihovo otpuštanje i lom spojke. Naime, jednostavniji kompresori (kakvi se većinom ugrađuju u automobile) poznaju samo dva stanja: uključeno i isključeno.

Remenicu pokreće klinasti remen koji pokreće motor. Na toj je remenici elektromagnetska spojka koju uključujemo mi pritiskom na prekidač u kabini najčešće označen s A/C. U tom se trenutku uključuje kompresor i počinje cijeli ciklus hlađenja kako je opisano u okviru.

Kompresor je relativno jednostavan mehanički uređaj po konstrukciji, ali i namjeni, sličan visokotlačnim pumpama za gorivo. Jasno, razlike su u mediju (zrak je stlačiv, gorivo nije) i tlakovima koji su prisutni, ali temeljni princip je isti.

Upravo zato je sličan način popravljanja. Ponekad je dovoljna zamjena dotrajalih dijelova, ali nekad nije. Nakon popravljanja kompresor se testira i kalibrira na posebnim uređajima i potom je spreman za ugradnju.

Cijena popravka kreće od tisuću kuna za spojku, pa sve do nekih 5-6 tisuća kuna za zamjenu kompresora. Jasno, nakon zamjene je potrebno napuniti kompletan sistem rashladnim plinom, a logika nalaže da se zamijene i svi filtri. Ponekad je potrebno čišćenje sustava, posebice ako se dogodio kapitalni kvar kompresora, da se izvuku iz njega eventualni komadići metala, jer ako oni dospiju u novi kompresor – i njemu prijeti brza smrt.

Kako radi klima-uređaj?

Kompresor, koji pokreće motor, tlači rashladni plin. Tijekom kompresije plinu rastu tlak i temperatura. Zato se stlačeni plin dovodi do hladnjaka (kondenzatora) u kojem se tako stlačeni plin hladi na temperaturu okoline.

Tako stlačeni, ali sad i ohlađeni plin pusti se da ekspandira, tijekom čega mu dodatno pada temperatura. Tako ohlađeni plin preko izmjenjivača topline hladi struju zraka iz okoline pa ohlađena ulazi u kabinu.

Identičan princip (ekspanzija pa pad temperature) možete osjetiti kupite li limenku za čišćenje računala u kojoj je stlačeni zrak: kako trošite zrak, tako preostaloj količini u limenci padaju tlak i temperatura. Svi iz iskustva znamo da je limenka nakon nekoliko korištenja hladna na dodir. Upravo na tom fenomenu temelji se rad klima-uređaja, tj. hladnjaka za hranu.

Kompresor klima-uređaja i sami uređaj nisu mjesto na kojem bi hobisti trebali vježbati. Za održavanje je potrebna specijalna oprema koja uključuje posebna ulja i plin, tj. rashladno sredstvo. Bilo kakvo “prčkanje” po sistemu najčešće završi gubitkom plina, a potom i prestankom rada. Servis nije skup (400-tinjak kuna) i jamči pouzdan i miran rad. Kompresor, čak i ako ne radi, nije uvijek za otpis; u većini se slučajeva može popraviti.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije