Ovog petka (20. prosinca 2014. godine) hrvatski informatički olimpijci, Stjepan Glavina (iz Preloga), Ivan Katanić, Gustav Matula i Goran Žužić, članovi tima Sveučilišta u Zagrebu, posjetili su članove udruga “Međimurskog informatičkog kluba” (MIK) i “Mladih informatičara Strahoninca” (MIS).
Posjet je značajan za cijeli naš kraj utoliko što je gore spomenuta ekipa trenutni Europski prvak “Srednjoeuropskog studentskog ACM natjecanja 2014” održnog u Krakovu. Ovaj posjet je jedinstven, jer dobiti takav “koncentrat” ICT znanja na jednom mjestu doista je jedinstven.
Udruge “MIK” i “MIS” zajednički su osmislile i provode projekt “ŠKOLA MLADIH PROGRAMERA” kojim smo postali prepoznatljivi diljem Lijepe Naše. U sklopu projekta provode se prestižne programerske radionice i predavanja za članove udruge (djecu i mladež) s pripremama za informatička natjecanja. Tijekom prijepodneva, na dan posjeta informatičkih olimpijaca, održalo se 4. kolo “Hrvatskog otvorenog natjecanja informatičara” (HONI). Na kraju natjecanja bila je prigoda uručiti nagradu Martinu Josipu Kocijanu, najtrofejnijem članu udruge MIS za osvojeno 1. mjesto na prošlogodišnjem natjecanju HONI.
Olimpijci su stigli iza 13 sati u informatičku učionicu udruge MIS. Udruga “MIS” počastila je sve prisutne s pizzama i pićem u čijem dijelu sponzorstva je učestvovao restoran “Martin” iz Nedelišća. Naša informatička učionica nije nikof ostavila ravnodušnim. a voditelj studentske ekipe (kolega Žužić) izjavio je da takvu učionicu i opremu nemaju mnoge škole. Nakon međusobnog druženja i upoznavanja prionuli smo odraditi svrhu posjeta, a to su bila predstavljanja olimpijaca i predavanje.
Svaki od olimpijaca ispričao je svoje prve korake programiranja. Uglavnom, programirati nisu naučili u školama, već su samostalnim učenjem, istraživanjem te u sklopu priprema “Hrvatskog saveza informatičara” stjecali nova znanja i tako postepeno napredovali. Kasnije su im pomagali drugi olimpijci koji su radili pripreme. Na pitanje koliko zadataka je potrebno vježbati da bi se postao kvalitetan natjecatelj iz računalnih algoritama, kolega Žužić iznio je svoj primjer kada je u 3 tjedana riješio 180 zadataka. Prosječno su radili po 5 sati dnevno. Uglavnom su počeli tek u srednjoj školi, tako da su rad naših udruga istaknuli kao nešto posebno. Odnosno, veliku priliku da se od najranije dobi počinje stjecati znanja programiranja iz područja algoritama.
Preporučili su učenicima da se učlane u udruge kako bi stekli vještine koje su u poslovnom svijetu neprocjenjive. Podsjetili su da su počeci teški te da mnogi odustanu nakon spoznaje težine programiranja. No, ustrajnošću i radom polako zadaci postaju “jasniji” te se postepeno stječe “ugoda” u radu. Jednostavno, rješavanje zadataka polako postaje “opsesija”. Preporučuju pronaći kolegu konkurenta te se s njim natjecati u uspješnosti.
Bitno je rješavati “brdo” zadataka, jer samo tako je moguće postati vrsni programer računalnih algoritama. Iskoristili smo priliku dobiti od njih i nekoliko savjeta kako pojačati rad i djelotvornost. U svakom slučaju, ispalo je da udruge funkcioniraju izvrsno, osim što je premalo djece koja uče programiranje kao i činjenica da je programiranje zapostavljeno u školama. Prenijeli smo i naša iskustva u pozitivnom pomaku nabolje, a odnose se na izvrsnu suradnju s čakovečkom gimnazijom, kao i nekim osnovnim školama (III. OŠ Čakovec, OŠ Strahoninec, OŠ Šenkovec…).
Zatim su naši najbolji hrvatski IT znalci našim članovima prezentirali algoritme, postupke rješenja zadataka s natjecanja HONI, koje se održalo dopodne. Uz detaljnu analizu problema koji pred natjecatelje postavlja svaki od zadataka, razradili su rješenja u detalje te odgovarali na sva postavljena pitanja.
