Kao nacija, jedemo puno više sladoleda nego keksa. Burek sa sirom draži nam je od čokolade, i muškarcima i ženama. Čokoladu, pak, češće jedu žene. Ličani često jedu ribu iz konzerve, a najviše mlijeka piju Zagrepčani. Prosječan muškarac u Hrvatskoj popije jedno malo pivo na dan, a žena malim pivom nazdravi jednom tjedno.
Više vode od Hrvata u cijeloj Europskoj uniji piju jedino Česi, a uzrok je tome – kava. Pokazalo je to prvo nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije, koje je provela Hrvatska agencija za hranu. Riječ je o terenskom istraživanju na 2000 stanovnika u dobi od 18 do 64 godine. Projekt je vrijedan 46.000 eura.
Obožavamo mlijeko
– Ne morate nikada naglasiti konobaru da vam uz kavu donese čašu vode, što u drugim zemljama nije običaj. Pijemo dosta kave pa uz nju popijemo sigurno nekoliko čaša vode dnevno. Također, naši zavodi za javno zdravstvo godinama već vode kampanje kojom promiču naviku pijenja vode – objašnjava voditeljica projekta dr. sc. Darja Sokolić.
Hrvatski građani najviše vole kavu, vodu, pečeni krumpir, miješanu salatu, meso i juhu. Razlika je u spolovima, pa će žene izabrati piletinu, a muškarci svinjetinu, one će tome dodati i tjesteninu, a oni pivo. Žene jedu više voća dnevno: 98,43 grama, a muškraci 67,43 grama. Količinski, i jedni i drugi, od svih kategorija namirnica, najviše konzumiramo mlijeko.
Previše ugljkohidrata
S ugljikohidratima pretjerujemo. Preporučeni je dnevni unos 30 posto od ukupnog energetskog unosa, no muškarci dosegnu 49, a žene čak 53 posto. Te brojke nisu toliko zabrinjavajuće kada je riječ o bjelančevinama, no zabrinjava što je njihov glavni izvor svinjetina. Po konzumaciji mesa smo sedmi u EU, no na samom smo dnu tablice po ribi.
– Otkrili smo i da se u Lici jede dosta ribe, što nas je iznenadilo, a kada smo to analizirali, utvrdili smo da Ličani često jedu ribu iz konzerve – navodi dr.sc. Sokolić.
U istraživanju smo ispitivali i stupanj obrazovanja, razinu prihoda te tip kućanstva. S prihodima do 3000 kuna po kućanstvu je 10 posto ispitanih, a najviše ih je, 23,7 posto, s prihodima od 6001 do 10.000 kuna. Njih 68,1 posto završilo je srednju školu.
Zaposlenih je 52,7 posto. Prevladavaju obitelji s djecom vrtićke i(li) školske dobi. Ispitivali su i raspoloženje, pa je ono “najtmurnije” nedjeljom i ponedjeljkom, raste od četvrtka i vrhunac dostiže subotom.
– Nije nam cilj bio vidjeti koliko se nutritivno čega jede, nego količinski, jer nam ti podatci trebaju za procjenu rizika porijeklom iz hrane. Ako ima mikrotoksina ili teških metala u određenoj kategoriji hrane, moramo znati koliko se kod nas jede ta hrana kako bismo mogli procijeniti rizik. Ti podaci koriste i medicinarima i nutricionistima kako bi mogli procijeniti zdravstveno stanje nacije – zaključuje voditeljica.
