Prva postaja našeg puta prvog dana otvorenih podruma na međimurskoj vinskoj cesti koji se održavaju u sklopu priredbe ‘Dani vina u županiji Zrinskih – Urbanovo 2017’, bila je na Munđarovom bregu u Frkanovcu.
Tu nas je mladi i ambiciozni Filip Palašek, koji nastavlja tradiciju Munđarovih vrsnih vina s nogu oborio izvanrednim chardonayem i rizlingom rajnskim te kao pozivnicu ostavio vino u nastajanju. O bariku je riječ.
Sljedeća postaja bila je Vinska kuća ‘Kocijan’ gdje su nam Petar i Andreja poslužili Traminac mirisavi i Pušipel Classic, a upoznali smo i međimurskog Trogiranina Ivicu Tkalčeca, ambasadora međimurskih vina na Mediteranu.
I onda nazaobilazan ‘Podrum Štrigova’ gdje su nas gazda Mihael i ekipa predvođena meštrom roštilja Izidorom Maukom bacili na koljena. Novi enolog Vrbanić i odmah novo vino cuve sastavljen od moslavca, graševine i pinota bijelog.
I vrhunski traminac, skriveni adut kuće priznao je cuveu pobjedu dana. Noge same su pohitale potom kod Štampara, tu je sve na visokoj razini, a ljestvicu je postavio sam Bojan koji je s Oldtimer bendom čudesa činio, i dok su Damir i Jelena ispijali pušipel clasic, jedna ljepotica, ime joj ne znamo, pokazala je kako izgleda emotivno ispijanje bajkovitog sauvignona.
Cmrečnjakov kamp iz snova na Mađerkinom bregu pokazatelj je kako i mi možemo slično, a možda i bolje od Austrijanaca, Nijemaca, Finaca… Sve samo zlatna vina koja nude izazov ostajanja do jutra. Začusmo poznati Mamićev poklić ‘nećete razbojnici’.
Polako se spustismo s Mađerkinog brega u grotlo vinsko u slavom i vinom okupanu Štrigovu. Odlučismo prvom da puta kraj, a to je najpametnije učiniti na Obiteljskom gospodarstvu ‘Turk’ u Vučetincu. Ali, kako otići iz Štrigove, a ne pohoditi Milivoja Kossija i obitelj. Ne, to je nemoguće.
Stadosmo kod Kossijevih, a Misno cuvee osvojio je naše čaše, kao i Milivojev šou na klavijaturama, a drugi put u danu vidjeli smo emotivno ispijanje vina jedne zubarice, kažu najljepše u tom dijelu medicine.
I evo nas kod Turkovih, gdje su nas Joža i Veronika prepustili Josipu lijepom poput Apolona i Nikolini lijepoj Vili, koji su prepoznali naše želje, a to su bili kerner i zveigelt. Anđela blažena i poželjna, umorne nas je ispratila do vozila i tako krenusmo u najsjeverniji hrvatski grad uz pozdrav mladeži koja je svoje mjesto pronašla u Turkovom podrumu.
Subota je prepuna izazova – Cmrečnjak, DGA pjenušci, Dvanajščak-Kozol i tako dalje, dugačak je popis i još duži put, ali ovi ljudi i vina njihova zaslužuju da se i njih pohodi.