Projekt ‘Kontrola plodnosti tla u Međimurskoj županiji’ koji je pokrenula Međimurska županija 2014. nastavlja se provoditi 4. godinu za redom na našem području. Dva grada, Čakovec i Mursko Središće te 6 uključenih općina Belica, Donji Vidovec, Orehovica, Štrigova, Strahoninec i Sveta Marija, svečano su danas u Maloj vijećnici potpisali Sporazumu sa županom Međimurske županije Matijom Posavec i direktorom Agrokontrole d.o.o. Zagreb, Jakšom Marićem kao izvršiteljem usluge. Kako je sam voditelj projekta Goran Tkalčec istaknuo, analiza tla nije cilj ovog projekta, ona je sredstvo kojim se ostvaruje cilj, a to je povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača.
“Kada se u proizvodnju kreće promišljeno, kada se ništa ne radi stihijski i bez plana, smanjuju se troškovi proizvodnje, kao i ekološko opterećenje te se vodi briga o tlu kao najvažnijem resursu uz vodu, pa dolazi do iznimnih rezultata. Taj su segment prepoznale mnoge općine i gradovi te se broj uključenih u ovaj projekt iz godinu u godinu povećava jer su proizvođači shvatili koristi ovakve analize”, naglasio je.
Unutar četiri godine kroz projekt je prošlo više od 700 proizvođača, a sama kontrola obuhvaća uzimanje uzoraka tla, analizu tla, mjerenje količine za gnojidbu i mjere popravka tla s ciljem optimizacije gnojidbe i postizanje visokih i stabilnih prinosa u granicama ekonomičnosti, uz smanjenje ekološke opterećenosti okoliša.
Također, dobivaju se podaci koliko je tlo pogodno za određenu kulturu i koliko se prinosa može očekivati od određene kulture na konkretnom poljoprivrednom zemljištu, čime se može unaprijed planirati isplativost iste. Najznačajnije u provedbi ovog projekta je da svaki uključeni poljoprivredni proizvođač dobiva više od 50 preporuka i savjeta vezanih na rezultate analize i prikupljene podatke na terenu.
Kvalitetan, konkurentan i zdrav proizvod cilj kontrole plodnosti tla
Ovim projektom Međimurska županija sufinancirat će 653 uzorka tla raspoređenih na gradove i općine dok će udio u financiranju biti u postotnim udjelima, na način da Županija, općine i gradovi izdvajaju svaka po 40% od ukupnog troška, dok krajnji korisnici sudjeluju s 20% ukupnog iznosa. Na taj način poljoprivredni je proizvođač rasterećen te svoj kapital ulaže u daljnju proizvodnju i povećanje prihoda.
Općina Orehovica drugu je godinu u ovom projektu, a načelnik Franjo Bukal pritom je istaknuo kako na našem području poljoprivrednici dobro brinu o zemljištima, što potvrđuje i posljednja analiza Agrokontrole te kako možemo biti sigurni da uz ovakvu potporu Županije, kvaliteta naših proizvoda nije upitna.
“Zadovoljstvo je danas sa gradonačelnicima gradova Čakovca i Murskog Središća, te s načelnicima 6 općina nastaviti provedbu ovog projekta. U posljednje četiri godine uzeli smo 1132 uzorka na 1630 hektara zemljišta na području Međimurja i kontrola plodnosti tla ima samo jednu poruku – želimo kvalitetan, konkurentan i zdravi poljoprivredni proizvod, pa je samim time kontrola jedan od ključa našeg uspjeha. Željeli smo i financijski rasteretiti vlasnike poljoprivrednih zemljišta tako da je njihov udio u participaciji cijene samo 20 % dok ostatak od 80% sufinancira Županija i općina ili grad u jednakom postotku”, rekao je međimurski župan i osvrnuo se na potpisivanje koje je ovome uslijedilo.
Krumpir kao međimurski brend
“Korak dalje je kalcizacija na području Općine Belica te se zahvaljujem Udruzi proizvođača merkantilnog krumpira na pomoći i potpori, jer krajnji nam je cilj krumpir predstaviti kao jedan brend ne samo na našem području već kao jedan od osnovnih izvoznih proizvoda”, istaknuo je Posavec prilikom potpisivanja još jednog Sporazuma, ovog puta za provedbu projekta “Utjecaj kalcizacije na kvalitetu, kvantitetu i ekonomsku isplativost proizvodnje merkantilnog krumpira na području općine Belica”.
Ugovor su tom prigodom potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik općine Belica Zvonimir Taradi, predsjednik udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić i direktor Agrokontrole koji je pritom objasnio kako projekti imaju ekološki karakter kako je poljoprivredno zemljište važan resurs za ljude koji ima ulogu u pročišćavanju vode i zraka.
