WHO savjetuje 150 do 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 do 150 minuta aerobne aktivnosti snažnog intenziteta, plus dva dana treninga snage tjedno...
Čak svaka četvrta odrasla osoba kreće se manje od minimuma koji
preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija -150 do 300 minuta
umjerene aktivnosti tjedno – i tako povećava rizik od
debljanja i pretilosti, kardiovaskularnih bolesti,
dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, kaže docentica
kineziologije s Point Sveučilišta Jessica
Matthews.
Sjedilački način života, dodaje Matthews, jedna je od
najvećih ‘bolesti’ današnjeg društva.
– Povijest nam govori da naša tijela nisu stvorena da miruju
dulje vrijeme, a da je čovjek prije satima samo sjedio ili
ležao, umro bi od gladi – kaže fiziologinja
sa Sveučilišta Columbia dr. Aimee Layton koja napominje i da
‘sjedilački način života postaje bolest koja osim raznih bolesti
uzrokuje i prerano starenje.’
Istraživanja su pokazala i da se kod mladih i zdravih ljudi
zdravlje počinje narušavati nakon samo dva tjedna neaktivnosti,
kad se počinju događati razne metaboličke promjene i smanjuje se
mišićna masa.
– Preko dana bismo najviše 60 minuta trebali sjediti
ili ležati – rekla je Matthews i objasnila neke od
znakova koji nam mogu reći da se ne krećemo dovoljno i da je
vrijeme da pojačamo tjelesnu aktivnost:
1. Krećete se manje nego što preporučuje
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) WHO savjetuje 150 do 300
minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 do
150 minuta aerobne aktivnosti snažnog intenziteta, plus dva dana
treninga snage tjedno. Ako se krećete manje, ne krećete se
dovoljno.
2. Više od pola budnog vremena provedete mirujući
(sjedeći ili ležeći)
Vrijeme koje ne provedete spavajući trebate provesti krećući se,
a ako više od pola tog vremena mirujete i ne
krećete se, važno je pronaći način da to
promijenite, kaže kardiologinja dr. Suzanne
Steinbaum.
3. Stalno ste umorni
Umor može biti posljedica brojnih čimbenika kao što su stres,
loša prehrana ili hormonalna neravnoteža – ali neaktivnost
tu također ima važnu ulogu. Naime što više sjedimo, kaže dr.
Steinbaum, to smo umorniji jer srce, pluća i
mišići već za nekoliko dana ‘izađu iz kondicije’.
4. Težina vam varira
Da nam težina ne bi varirala, moramo sagorjeti
onoliko kalorija koji smo i unijeli, kaže
Layton, no kad se predugo ne krećemo unos
kalorija ostaje isti a potrošnja energije naglo pada. A tad se,
dodaje, sav taj višak kalorija pohranjuje u masti.
– Osim toga, neaktivnost utječe i na naš
metabolizam, proces pretvaranja hrane u energiju, koji se u
mirovanju uspori. – Dugoročno, to vodi do dijabetesa,
srčanog i moždanog udara i brojnih drugih bolesti – objasnila je
Layton.
5. Uglavnom ste loše raspoloženi ili depresivni
Studije su pokazale i da su ljudi koji više sjede ili
leže goreg raspoloženja, te da općenito imaju
manje kvalitetne živote, kaže dr.
Steinbaum, napominjući da su obično i više
depresivni, jer je kretanje usko povezano s oslobađanjem
serotonina.
– Ako odlučite biti aktivniji, jako brzo ćete
popraviti raspoloženje, a puno ćete se bolje moći i izboriti
sa stresom – poručio je psiholog dr. Matt West za
Real Simple.