Čak 35 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima višak kilograma ili je debelo! Ta alarmantna brojka rezultat je opsežnog istraživanja kao dio projekta COSI europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije.
Detalji tog podatka još uvijek nisu objavljeni stoga se i ova brojka mora nazvati preliminarnom.
Spomenuti projekt, naime europski je odgovor na problem debljine pa tako i debljine u dječjoj dobi, a u njegovu je posljednjem ciklusu uključena i Hrvatska. Voditeljica projekta u nas je doc.dr.sc. Sanja Musić Milanović koja ovako komentira zabrinjavajući postotak:
– Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, debljina je značajan čimbenik rizika za razvoj danas vodećih bolesti i uzroka smrti u razvijenim društvima; kardiovaskularnih bolesti, nekih sijela tumora, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća i mentalnih poremećaja.
Jedan je od sedam prepoznatih bihevioralnih i biomedicinskih rizika koji leže u podlozi svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire oko 90 posto ljudi.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja napomenut će i da je hipertenzija 1,9 puta češća u osoba s debljinom, a dislipidemija 2,5 puta.
Podaci koje navodi su neupitni, debljina kao epidemija u europskim zemljama aktualan je problem s grozomornim procjenama zdravstvenih stručnjaka. Tako se može čuti da je trenutačno jedno od troje djece u Europi debelo, ali i da će 60 posto djece koja u predškolskoj dobi imaju višak kilograma debelo biti i u pubertetu.
Trend rasta djece s viškom kilograma naglašen je u mnogim europskim zemljama pa tako i u nas. Posljednje istraživanje koje je prethodilo ovom europskom projektu datira iz 2003. kada je utvrđen višak kilograma kod 20 posto sedmogodišnje djece u Hrvatskoj.
Iako je metodologija istraživanja u projektu COSI drukčija i nezgodna za usporedbu, uočljivo je da u 13 godina 15 posto više djece ima problema s viškom kilograma.
Kroz tu europsku inicijativu uočeno, kako kaže dr. Musić Milanović, da su djeca na sjeveru vitkija, a u mediteranskim zemljama pa tako i u nas najdeblja. Kroz nacionalni program Živjeti zdravo koji vodi krenut će niz aktivnosti u osnovnim školama s ciljem zaustavljanja takvog trenda.
Podatak EU kaže da u prosjeku sedam posto nacionalnih zdravstvenih proračuna odlazi na liječenje bolesti povezanih s debljinom.
