Narodna stranka Reformisti je u subotu 30. listopada u suradnji s Interkast-om, žiteljima Pribislavca predstavili svoj politički program. Uz Sandru Herman na predstavljanu su bili i članovi Reformista Ivica Baksa (vlasnik Interkasta) te su žiteljima predstavili svoj program za nadolazeće parlamentarne izbore.
Program Narodne stranke Reformisti:
Decentralizacija države na 7 regija
Decentralizacija ima ključnu ulogu izbjegavanja preklapanja ovlasti i omogućavanja djelotvornosti i transparentnosti funkcioniranja izvršne vlasti. Posljedice decentralizacije su djelotvornija i jeftinija administracija, suženje prostora za korupciju i otvaranje mogućnosti za snažnije angažiranje kreativnih potencijala. Današnji model po kojem je Hrvatska najcentraliziranija europska država i u kojem o potrošnji 90% poreznih prihoda odlučuje Vlada, a samo o 10% jedinice lokalne i regionalne samouprave, značajno je doprinio neuspjehu gospodarskih i drugih politika. Postojeći model nužno je mijenjati i uskladiti s europskim standardom po kojem 3 puta veći iznos poreznih prihoda ostaje na raspolaganju jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Reformisti se zalažu za formiranje 7 regija umjesto 21 županije te okvirno 100 jedinica lokalne samouprave s dužnosnicima plaćenim iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave s nedostatnim proračunskim prihodima ne mogu imati dužnosnike plaćene iz proračuna već dužnost trebaju obavljati volonterski.
Reforma javne uprave
Reforma javne uprave nužna je strukturna reforma koja se mora što hitnije provesti. Reformisti smatraju da se u sustav državne i javne uprave moraju uvesti mehanizmi mjerenja uspješnosti svih pojedinaca koristeći kao alat ključne pokazatelje uspješnosti.
Korištenjem alata kojima se mjeri učinkovitost svakog pojedinca, državnog ili javnog službenika, moguće ja u mandatu slijedeće Vlade godišnje smanjivati broj zaposlenih za 6% po jasno definiranim kriterijima učinkovitosti. Paralelno na godišnjoj razini sustav treba osigurati mogućnost za primanje 2-3% mladih i obrazovanih djelatnika. Po takvom modelu na godišnjoj razini broj zaposlenih smanjuje se za 3-4% s projekcijom da je sustav moguće ojačati s kvalitetnim administrativnim i stručnim kapacitetom kroz period od 4 godina.
Praćenje uspješnosti svakog pojedinca i novo zapošljavanje ključni su alati kojima se može osigurati veća učinkovitost sustava državnih i javnih službi. Linearan pristup smanjivanjem plaća nije niti efikasan niti motivirajući kao niti napredovanje isključivo temeljem godina radnog staža a ne na temelju postignutih rezultata. Za povećanje efikasnosti državne i javne uprave nužno je mijenjati odnos prema poslu državnih i javnih službenika, podići razinu motivacije i kontinuirano naglašavati ulogu državne i lokalne uprave kao servisa građanima i poslovnim subjektima.
Upravljanje državnom imovinom i nekretninski fond
Reformisti uz mjere kao što su kontinuirane aktivnosti sa ciljem poboljšanja poduzetničke klime, održavanja stabilnosti poreznog sustava, ukidanja/smanjenja parafiskalnih nameta, usklađenja zemljišnih knjiga i katastra, poboljšanja djelotvornosti javne uprave i pravosuđa, kreiranja mehanizama za poticanje poduzetništva predlažu i direktne mjere za poticanje aktivnosti privatnog sektora kao što je formiranje Garancijskog nekretninskog fonda.
Stav Reformista je da je nužna prodaja i privatizacija objekata, zemljišta i tvrtki bez strateškog značaja. Nekretnine u vlasništvu države procijenjene vrijednosti 31 milijardi eura mogu se odmah upotrijebiti za kolateralne garancije bankama. Reformisti predlažu ustrojavanje nekretninskog fonda na razini 1 milijarde eura od nekretnina koje nisu za prodaju i koje se ne koriste.
Ukoliko se iz portfelja državnog vlasništva izdvoji samo 1 milijarda eura neiskorištene državne imovine te se upotrijebi za praćenje privatnih investicija od bankarskog sektora odobrenih kao kolateral do razine 25% vrijednosti ulaganja, rezultat će biti otvaranje prostora bankama da u skladu s europskim standardima prate kapitalno slabe hrvatske tvrtke i time ih osposobe za novo investiranje. Takav model tvrtkama će otvorit prostor za ulaganje i novo zapošljavanje.
Rizik države, kao i u slučaju Fonda za sufinanciranje EU projekata, ne prelazi prihod koji se vraća kroz PDV. Tog prihoda bez investicija i preuzimanja rizika od strane investitora i banaka koji ga prate ne bi ni bilo.
Ta strateška logika direktno je vidljiva iz programa predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kojim se formira garancijski fond od 21 milijarde eura kako bi se potaknule privatne investicije na razini 315 milijardi eura.
Dakle valorizirat ćemo ono što Hrvatska danas ima od vrijednosti te isto upotrijebiti kao kolateral koji garantira bankarskom sustavu da investicije u ovoj zemlji imaju i podršku države što je direktna ekonomska mjera.
Gospodarenje otpadom
Potrebno je donijeti zakonski okvir kojim država preuzima odgovornost za rješenje problema otpada kroz definiranje lokacija za pretvaranje komunalnog otpada u energiju. U skladu s postojećim zakonskim okvirom rješavanje problema otpada je na lokalnim samoupravama. Na taj način onemogućavaju se trajna rješenja po pitanju zbrinjavanja otpada jer je ekonomski minimum trajnog rješenja problema otpada na cca. 800 000 stanovnika, a taj kriterij zadovoljava samo Zagreb.
Isto tako, država mora odrediti lokaciju na kojoj će se skladištiti opasni otpad.
Poljoprivreda
U Hrvatskoj je postotak navodnjavanih površina najniži u Europi i iznosi 1% dok je prosjek EU zemalja 18%. Nužno je hitno donošenje programa navodnjavanja koji je vezan na komasaciju i hidro-energetske projekte. Postotak navodnjavanih površina moguće je znatno povećati korištenjem za tu svrhu raspoloživih sredstava iz fondova EU kao i sustava poticaja. Važno je napomenuti da je za podizanje konkurentnosti prehrambene industrije povećanje postotka navodnjavanih površina nužna pretpostavka.
Zadnji rok za upis poljoprivrednog zemljišta u EU sustav potpora je 15. svibnja 2015. godine. Ukoliko Hrvatska do navedenog datuma ne ugovori korištenje zemljišta dugoročno gubi pravo na potpore. Danas koristimo manje od 50% raspoloživih resursa te ukoliko hrvatska Vlada ne pristupi smislenom rješavanju postojeće situacije očito je da ćemo izgubiti mogućnosti za razvoj poljoprivredno prehrambenog sektora i jačanje konkurentnosti istog. Upravo taj sektor je neupitno jedna od najsnažnijih razvojnih poluga zemlje.
Energetika
Hrvatska nije iskoristila 50% svojih hidro potencijala za razliku od svih drugih zemalja EU. Strateški interes Hrvatske je iskorištavanje raspoloživih hidro potencijala.
Nužno je realizirati projekt Plomin C i uravnotežiti energetsku bilancu primjenjujući najviše kriterije održivog razvoja. Izvršna vlast mora preuzeti odgovornost za donošenje odluka jer popuštajući pred parcijalnim zahtjevima interesnih skupina nanosi nenadoknadivu štetu općem interesu. Izgradnjom postrojenja Plomin C te gašenjem postrojenja Plomin A udvostručila bi se proizvedena energija uz istovremeno smanjenje zagađenja. S današnjih 6,5% energije proizvedene na ugljen u ukupnoj proizvedenoj električnoj energiji izgradnjom Plomina C u Hrvatskoj bi povećali proizvodnju na 12%. Za napomenuti je da EU prosječno proizvodi 30% energije u termocentralama na ugljen, a Njemačka 40%. Dakle očito je kako postupaju odgovorne države i odgovorne vlade.
Obrazovanje
Obrazovni sustav mora stvoriti temelj za stjecanje znanja i vještina s kojima mladi ljudi mogu sudjelovati na tržištu rada Hrvatske i EU.
Nedostatak strategije koja bi integrirala i povezala potrebe profesionalnih kadrova u gospodarstvu s produkcijom kvalificiranih profesionalaca i visokoobrazovanih stručnjaka u sustavu obrazovanja velika je kočnica razvoju Hrvatske. Posebno je važno razumjeti da je jedina stvarna garancija budućnosti zemlje u postindustrijskom društvu približavanje razini obrazovanja EU. Hrvatski sjever ima samo 10,5% ljudi s višom i visokom stručnom spremom, Hrvatska u cjelini 18,5%, za razliku od EU s 30% te SAD-a i Japana s 40%.
