Živi zid Međimurje održao je novinarsku konferenciju o opasnostima frakiranja. Zadnjih mjeseci svjedoci smo povećanoga interesa za problem hidrauličkoga frakturiranja (tzv. frackinga ili frakiranje), u svijetu najozloglašenije metode vađenja fosilnih goriva.
Ta je metoda sama po sebi ekološka havarija, dokumentirana u tisućama slučajeva i protiv koje protestiraju građani svih država svijeta, a neke države su ga i zabranile, npr. Škotska.
– Pozornost javnosti kod nas se pojavila u trenutku kada su Slovenci objavili da misle koristiti ovu metodu uz samu obalu Mure na granici s Međimurjem, ali i zbog sumnji da je fracking uveden i u samu Međimursku županiju. Sve je potencirano skrivanjem relevantnih informacija od građana, osobito od strane INE d.d. koja provodi istraživanja i eksploataciju plina. Sve se opravdava poslovnom tajnom, a istovremeno se javnost nastoji umiriti tvrdnjama da je bušenje tla potpuno sigurno po okoliš i ljude, štoviše da se u zemlju utiskuje čista voda.
Obzirom da Živi zid prije svega aktivistička politička stranka potrudili su se istražiti što se doista dešava u Međimurju. Došli smo u posjed radnog dokumenta INE d.d. koji bjelodano pokazuje da se metoda nekonvencionalnoga frakturiranja u Međimurju koristi najkasnije od 2013. godine. Također, naši aktivisti izašli su na teren osobno se uvjeriti o čemu se radi i nedvojbeno smo utvrdili da se za bušenje tla koristi upravo frakiranje. I sve se to radi u trenutku kad postupak frakiranja u RH uopće nije zakonski reguliran, što pogoršava ionako loš standard rada.
Kod frakiranja nema nikakve dvojbe da su voda, tlo i zrak onečišćeni kancerogenim, mutagenim i radioaktivnim elementima. Zagađena je i voda za piće, a posebno voda za zalijevanje poljoprivrednih površina i prehranu životinja. Treba napomenuti i postanak kiselih kiša u području frakiranja. Od toga jednostavne nema efikasne obrane. Često se zna dogoditi u područjima frakiranja da nestanu svi vinogradi, šume, pa čak i pašnjaci. Životinje poumiru doslovno preko noći. Čak znaju izbiti i veliki neizazvani požari, a ponekad se tisuće ljudi moraju odseliti da bi uopće preživjeli. Može se reći da je frakiranje postupak tihog ubijanja stanovništva radi ostvarivanja profita korporacija.
Također je važno reći da se za frakiranje koriste ogromne količine vode, čak do 30 milijuna litara po bušotini i da zato prolaze tolike cisterne tijekom rada koji se obično odvija 24 sata na dan uz nesnosnu buku. Voda je dugoročno važniji resurs od plina i neodgovorno ju je tako rasipati, jer se koristi samo za jednokratnu upotrebu.
Kako većina građana uopće ne zna u kako se velikoj opasnosti nalaze članovi Živoga zida odlučili su pokrenuti kampanju osvješćivanja građana. Počeli su na fejs stranicu Živi zid Međimurje stavljati obavijesti o frakiranju, a također su napravili informativni video na stranici Youtube pod nazivom Što je to fracking?
Sljedećih dana mislimo podijeliti letke u selima koja su najizloženija frakiranju, odnosno posljedicama istoga. Zatražiti ćemo od Zavoda za javno zdravstvo podatke o onečišćenju vode, tla i zraka u području bušotina, kao i postavljanje fiksnih mjerača onečišćenja na tim područjima.
Također nas zanimaju podaci o malignim, respiratornim i neurološkim oboljenjima u Međimurju. Živi zid će pratiti postavljanje bušotina u Međimurju i ukoliko se iste budu ponovno uspostavljale namjeravamo organizirati prosvjede uz blokadu prilaza samim nalazištima prema potrebi.
Eksploatacija plina obično se opravdava komunalnom dobiti, međutim, ona nije isplativa, jer se cijena plaća uništenjem okoliša i zdravlja ljudi, a često su prisutni gubitak radnih mjesta za lokalno stanovništvo, povećana korupcija, a nerijetko su lokalni dužnosnici upleteni i u druge kriminalne radnje.
Živi zid se zalaže za prijelaz s fosilnih goriva na prirodno obnovljive izbore energije, za ekološku i zdravu domaću poljoprivredu, za razvoj primorskog, ali i kontinentalnoga turizma, kako bi naše neprocjenjive resurse i prirodne ljepote ostavili i generacijama koje će doći iza nas.
Međimurska županija mora se odlučiti i postaviti jasnu strategiju što želi imati: poljoprivredu, vinogradarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, seoski turizam, toplice i zaštićeni park prirode uz Muru ili bušotine plina i nafte. Jedno s drugim očito neće ići. – poručili su iz međimurskog Živog zida.