Na današnjoj sjednici Vlade izlasane su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj bi se postupno trebala povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene nakon 2030. godine.
Milanka Opačić predstavila je Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi. – Novu naknadu nazvali smo zajamčena minimalna naknada i ostvarivat će je sve osobe koje nemaju dovoljno za život, a nemaju nekretninu za prodaju ili je ne mogu staviti drukčije u funkciju – rekla je Opačić i dodala kako će se četiri naknade objediniti u jednu.
– Želimo imati jedno mjesto na kojem će građani moći osigurati sva svoja prava, ali i država će imati bolju kontrolu – kazala je Opačić te dodala da je ukupan iznos zajamčene minimalne naknade ograničen na 2900 kuna, što je minimalna plaća u Hrvatskoj. – U odnosu na dosadašnje naknade, negdje imamo povećanje, a negdje i pad iznosa – rekla je Opačić te dodala da milijardu i pol kuna daju jedinice lokalne samouprave na više od 50 socijalnih programa.
Ministar Mirando Mrsić kazao je kako su u ovom zakonu predložili da sustav bude dugo održiv. – Uvodimo institut pune starosne mirovine sa 65 godina i 30 godina radnog staža. Produžujemo dob na odlazak u starosnu mirovinu na 67. godina od 2030. godine – kazao je Mrsić.
– Godine 2030. imat ćemo više od 300 tisuća otvorenih radnih mjesta i nećemo imati dovoljno radne snage da popune ta radna mjesta. Trebamo promovirati što duže ostajanje u radnom procesu – kazao je Mrsić i dodao da će neka zanimanja moći ići ranije u mirovinu, ali će im se omogućiti i da dalje rade.
– Bit će veća penalizacija za one koji odlaze ranije u mirovinu – rekao je Mrsić i dodao kako su uveli redovite kontrolne preglede svake tri godine onima koji su u invalidskoj mirovini, a uvode i privremenu invalidsku mirovinu.
Uvodi se minimalna mirovina i definira se osnovna mirovina za one koji će odlaziti u mirovinu nakon 2027. godine i njima će se jamčiti da će mirovina biti najmanje 60 posto prosječne plaće. Mijenja se i način izračuna mirovina. – To će nam omogućiti da održimo prosječne mirovine na oko 40 posto plaće – kazao je Mrsić.
Na dnevnom redu bilo je umanjenje plaća zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku. Ministar Rajko Ostojić rekao je da su se dogodila četiri presedana u štrajku zdravstvenih djelatnika. – Zahvaljujući Državnom inspektoratu, nijedna greška od strane poslodavca nije evidentirana pa predlažemo umanjenje – kazao je Ostojić.
– Ovo zvuči jako dobro i hrabro. Zanima me? Gledam kad štrajkaju prosvjetni radnici i dolaze na posao, ali ne odrađuju nastavu. I ispadaju, naivni, da ne kažem glupi. Zašto oni nisu ušli u razrede i čitali novine? Ovo nije štrajk nego 45 dana zabušavanja manjeg broja ljudi. Nešto radim, a nešto ne radim. Tko vodi evidenciju tko od njih radi? 45 dana ne znamo tko štrajka i država plaća taj štrajk.
Očekujem da ravnatelji i šefovi službi odrade posao i vide tko stvarno radi. Velik broj ljudi radio je punim pogonom, a drugi su zabušavali. To je čvrga cijeloj hrvatskoj javnosti – rekao je Milanović i poručio ministru da treba vidjeti tko je radio, a tko nije i u rujnu, a ne samo u listopadu.
