“Građani, stanimo na kraj samovolji osmero vijećnika koji su odlučili da smeće, smrad i troškovi izgradnje kompostane ostaju Goričanu, a zarada ide Prelogu”. S tim su apelom u javnost izašli vijećnici Općine Goričan, u kojoj opet vrije, ali ovaj put ne zbog načelnika, nego zbog otpada. Petero vijećnika HDZ-a i nezavisne liste podnijeli su predsjedniku Općinskog vijeća Robertu Katanecu (Hrast) zahtjev za raspisivanje referenduma, i to zbog – smeća. Zabrinuti su zbog najave izgradnje kompostane u zoni na istoku Goričana i traže da gradnja zabrani.
– Dozvolu za gradnju kompostane za biljni otpad uz izgradnju spremnika za skupljanje otpada životinjskog podrijetla, spremnika za gnojnicu i otpadne vode, donijeli su SDP-ovi vijećnici sa svojim političkim priljepcima – ističu vijećnici HDZ-a i dodaju da se na području zaštićenog krajolika rijeke Mure ne bi smjelo graditi odlagalište otpada.
Upozoravaju i na to da će vlasnik kompostane biti Pre-kom, tvrtka u vlasništvu Grada Preloga, koja je preuzela općinsku tvrtku Gorinku, a ne Općina. Načelnik Mario Moharić (SDP) uzvraća da vijećnici ne govore istinu. Uputio nas je da za planove upitao upravu Pre-koma. Direktor Siniša Radiković pak vijećnicima poručuje da je jedina istina to da je Pre-kom zainteresiran za izgradnju kompostane u Goričanu, ali samo za obradu bio otpada.
– Sve ostalo su neistine koje se koriste za plašenje i manipulaciju sumještana. Ne želimo postaviti kontejnere za životinjski otpad jer su oni u veterinarskim stanicama koje su ovlaštene za skupljanje takvog otpada. Ne želimo izgraditi centralno mjesto za obradu komunalnog otpada u Goričanu jer se komunalni otpad odvozi u Totovec, a izgradnjom regionalnog centra u Piškornici vozit će se tamo – navodi Radiković. Pre-kom ima vlastito reciklažno dvorište i sortirnicu u Prelogu, gdje obrađuju više od 600 tona korisnog otpada.
Kompostana bi se gradila novcem iz fondova i Pre-koma, a vlasništvo ostaje u rukama Općine kojoj bi, tvrdi, išli i prihode od korištenja kompostane. – Na poslovima u kompostani zaposlilo bi troje ili četvero radnika s područja općine – zaključuje Radiković. Zreli kompost bi se prosijavao, dio bi vraćali domaćinstvima besplatno, a ostalo bi prodavali.
