Predstavom “Gospodsko dijete” u Domu kulture u Prelogu, u petak, 16. rujna, započeli su ovogodišnji Dani Kalmana Mesarića. Ovogodišnji, treći po redu Dani Kalmana Mesarića, traju do nedjelje 25. rujna, a program se sastoji od niza manifestacija, predstava, promocija i radionica, u svim mjestima Grada Preloga, donosi prelog.hr
U brojnim događanjima sudjeluju i članovi Književnog kruga Prelog te Udruge umirovljenika Prelog. Nositelj ovog projekta je Dom kulture Grada Preloga, voditeljica projekta je profesorica Mirjana Hržić, a pokrovitelji Grad Prelog, Međimurska županija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dane Kalmana Mesarića otvorio je gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, a za kraj ovogodišnjih događanja najavljeno je osnivanje Kazališne scene Kalmana Mesarića. Predstavu “Gospodsko dijete” su sjajnom izvedbom na pozornicu doveli Dejan Novak, Štefica Kolarić, Valentina Ekart, Benjamin Mihoci, Kristian Čurila i Mirjana Hržić. Režiju je potpisala Marija Hranjec, a tekst je adaptirala Mirjana Hržić. Užitak za brojne posjetitelje Doma kulture, bio je zajamčen.
Kalman Mesarić rođen je 17.09.1900. u Prelogu. Nakon klasične gimnazije i nekoliko godina novinarskog rada objavivši već i svoje prve književne radove, ulazi godine 1924 u hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Surađivao je kod uređivanja Benešićevog “Godišnjaka”, preuzeo uredništvo “Comedie” i u svojstvu pomoćnog redatelja studirao režiju kod naših najistaknutijih umjetnika.
Prve samostalne režije bile su mu povjerene već u sezoni 1926.-27. Nakon toga polazi kao stipendist kazališta i dopisnik kulturnih rubrika zagrebačkih listova na kazališne studije u Berlin. U tom razdoblju dvadesetih, tridesetih i kasnijih godina Mesarić je vrlo aktivan kao pisac, kazališni i književni kritičar.
Godine 1919, javlja se s prvim književnim radovima, godine 1921. objavljuje novelu “Divlji ples”, 1923. zbirku pjesama “Tragigroteske”, 1925. objelodanjuje prvu svoju dramu “Kozmički žongleri”. Glavninu svojeg dramskog opusa Mesarić je ostvario unutar tridesetih godina dvadesetog stoljeća kada su nastali njegovi komadi, pučke drame, komedije i satire: “Joco Udmanić, “I u našem gradu”, “Gospodsko dijete” , “Korak preko rampe” i “Poslovne tajne”. Samo Gospodsko dijete i do danas jedinstveni je primjer pučke komedije.
U lipnju 1941. bio je dodijeljen na rad kazalištu u Sarajevo. Ostao je tamo jednu sezonu kao redatelj i umjetnički rukovoditelj drame. Vrativši se u Zagreb ostao je u svojoj matičnoj kući do polovice 1947., kada je poslan u Rijeku da organizira prvu stalnu profesionalnu hrvatsku dramu. U Zagrebu mu je u one dvije godine nakon rata bilo uz redoviti redateljski rad povjereno uređivanje “Kazališnog lista”.
Prigodom promjene u upravi Narodnog kazališta u Splitu godine 1947. premješten je dekretom ministarstva prosvjete onamo u svojstvu direktora drame i redatelja. Godine 1952 bio je pozvan u Sarajevo a nakon odsustva od punih deset godina vratio se godine 1957. u Zagreb kao umjetnički rukovoditelj drame i zamjenik kazališta “Komedija”.
Krajem 1959. zatražio je mirovinu i napustio dugogodišnje rukovodstvo kazališta da bi povremeno tu i tamo i dalje djelovao kao redatelj. Nakon umirovljenja 1959. godine i višegodišnjeg literarnog egzila objelodanio je roman “Dravom zlato plovi”, u kojem se, opisujući život gastarbajtera, tematski ponovno vratio svojem zavičaju, Priloku.
Pred sam kraj života piše roman “Poker Baltazara Bodora”. Kalman Mesarić umro je 30. siječnja 1983. godine u Zagrebu. Tadašnja delegacija Mjesne zajednice Prelog u sastavu: Jurinec Antun, Dragutin Glavina, Josip Jeđud, Stjepan Pandur, Slavko Dedi i Franjo Petković oprostila se od njega u ime Priloka, piše prelog.hr.
