Gljivarsko društvo Smrčak iz Čakovca 18. put za redom organizira zanimljivu i poučnu izložbu gljiva u atriju čakovečkog Soho bara. – Iako je ove godine zbog suše bilo problema s branjem, uspjeli smo prikupiti veliki broj jestivih, ne jestivih, otrovnih i smrtno otrovnih gljiva (preko sto vrsta), kazao je tom prigodom Vladimir Mislović, predsjednik GD Smrčak. Ono što treba reći je to, da je za ovakvu izložbu potrebno proći od 1.500 do 2.000 kilometara i potrošiti 500 do 800 sati rada, kako na samom branju tako i na determinaciji.
Gljive su se i ove godine brale diljem Međimurja, Podravine(oko Kalnika) i u Zagorju oko Ivančice i Klenovnika, odnosna na već poznatim i dobrim staništima. Kada je riječ o području Međimurja tu će dosta biti vrganja od bijelih, crnih i onih borovih, no u ovo doba godine je ipak najbrojnija gljiva Hrvatska kostanjevčica.
Među mnogobrojnim jestivim, na izložbi se mogu vidjeti i one otrovne gljive. Stoga Mislović upućuje apel svima onima koji se odluče za berbu gljiva, da u šumu uvijek idu s iskusnim gljivarom, a ne s knjigom ili priručnikom u ruci, jer razlike u izgledu između jestivih i otrovnih vrsta mogu biti male, a posljedice kobne.
U Međimurju ima dosta zaštićenih vrsta gljiva, ali one se u pravilu ubiru samo za edukacijske izložbe, kazao je dopredsjednik društva Dragutin Korpar. Sam zakon o zaštićenim vrstama u Hrvatskoj je još uvijek nedorečen. -Tako vas šumar (od kojih također rijetki poznaju gljive), nastavlja Korpar može samo opomenuti, a ja do sada nisam imao prilike čuti da je netko bio kažnjen zato što je ubrao zaštićenu vrstu gljive.
Kada je riječ o dozvolama za branje gljiva, to je također nedorečeno, odnosno svaki potencijalni berač trebao bi imati člansku iskaznicu određenog gljivarskog društva, a pojedine šumarije berbu naplaćuju. Tako imamo saznanja da se recimo u Varaždinu za 150 kuna može kupiti godišnja dozvola. No, na kraju priče svaka šumarija ili ispostava ima svoja pravila zbog koji se gljivari većinom nađu u “neobranom grožđu”.
Na izložbi koja traje još u nedjelju, 27. rujna od 9- 18 sati mogu se probati ukiseljene gljive, salata od gljiva, namazi od gljiva, peciva i kiflice s gljivama, a od iskusnih gljivara čuo se i savjet da gljive koliko god bile ukusne ne treba jesti često jer su one teško probavljiva hrana. Za kraj recimo i to da smo saznali da je gljive najbolje pripremati, ne na ulju ili masti već maslacu i pokojoj žlici vrhnja.
