Učiti treba od onih kojima ide bolje i koji znaju više. Jasno je to i Udruzi proizvođača mlijeka Međimurja, koja je za svoje mlade članove, buduće proizvođače, organizirala edukativno putovanje u Austriju.Konkretnije, posjet Srednjoj poljoprivredno-tehničkoj školi u štajerskoj općini Hatzendorf.
“Išlo nas je 30-ak i najprije smo sudjelovali na prezentaciji o hranjenju krava i važnosti pravilnog spremanja silaže i sjenaže, koju je organizirala tvrtka Schaumann. Govorilo se o poboljšanju ekonomičnosti proizvodnje mlijeka, a čuli smo i savjete kako relativno lako možemo poboljšati neke dijelove proizvodnje, kako bi se ostvario veći dohodak“, priča nam predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Međimurja Igor Rešetar.
Škola koja stvara uspješne farmere
Potom je uslijedio posjet poljoprivrednom praktikumu spomenute škole, u kojem nova znanja stječe 130 učenika. Škola je osnovana 1951. godine i u njoj su mnogi današnji uspješni austrijski farmeri naučili ono što im je kasnije omogućilo uspješno bavljenje poljoprivredom, piše Agroklub.com.
Naime, kažu u školi, oblik obrazovanja je takav da učenici odmah nakon završetka trogodišnjeg školovanja, budu osposobljeni za samostalno vođenjepoljoprivrednoga gospodarstva ili, ovisno o smjeru koji su završili, raditi u šumarskoj djelatnosti. I to ne samo kao radnici, već se dio njih, zahvaljujući dobrom znanju, zaposli i u tamošnjim institucijama ili uredima vezanim uz poljoprivredu ili šumarstvo.
Od polja do stola
“Nastava uključuje teoretski dio i praksu. Učenici su u školi i praktikumu su od 07:00 ujutro do 16:00 sati popodne. Školski tjedan ima ukupno 36 radnih sati, a trajanje jednog je 50 minuta. Zanimljivo je da učenici, osim poljoprivrednih zanimanja, mogu naučiti i dodatne poslove, npr. vezane uz obradu metala i drveta odnosno završiti tečejeve za varioce, bravare, tokare krovopokrivače ili stolare.
Škola posjeduje 58 hektara poljoprivrednih površina, od čega na 21 hektaru raste kukuruz, na 8 hektara pšenica, a na 12 hektara ječam. Bundeve za ulje imaju posađene na površini od tri hektara, dok se najviše, 13 hektara, odnosi na travnjake. Na jednom hektaru proizvode i proso.
Učenici kroz nastavu slušaju te polažu ispit i iz zaštite na radu, tako da tokom školovanja mogu raditi sve poslove koji su im potrebni za usavršavanje, a škola im u drugom razredu organizira i polaganje vozačkog ispita za traktor. kako bi mogli sami raditi sa strojevima. Imaju pet traktora Steyr“, ističe Igor Rešetar, koji u Kuršancu ima farmu sa 60-ak krava i bavi se proizvodnjom mlijeka.
Potrebne strojeve unajmljuju od seoskih gospodarstava
Dio strojeva učenici ove štajerske škole izrađuju sami, a ono što im nedostaje, unajmljuju i koriste po principustrojnih prstenova, od poljoprivrednih gospodarstava toga kraja. Osim ratarstvom, učenici se bave se i stočarstvom, pčelarstvom, voćarstvom te peradarstvom.
“Imaju farmu muznih krava simentalki, kapaciteta 15 grla te farmu svinja kapaciteta 50 krmača. Uz obje farme su imješaonice hrane. Jedan od zadataka farme svinja je i testiranje različitih uzgojnih uvjeta, kao što su genetika, mesnatost, prehrana, tov, način držanja prasadi nakon prašenja i kontrola prirasta. Škola uz sve to ima i vlastite pogone za preradu mlijeka.
Od njega uglavnom rade sireve i jogurte. Za preradu mesa, pak, imaju klaonicu u kojoj svaki tjedan zakolju šest svinja i jedno govedo. Od mesa proizvode čak 28 vrsta salama i kobasica. U sklopu škole je i školska prodavaonica koja je otvorena jedan dan u tjednu i u kojoj prodaju sve svoje proizvode. Stvarno smo bili ugodno iznenađeni, vidjevši kako je to sve odlično organizirano. Kao i kvalitetom tih proizvoda kojima su nas ponudili čim smo došli”, kazao je Igor, nakon povratka iz Austrije.
Roditelji prepuštaju djeci vođenje gospodarstava
Nakon završetka školovanja, učenici se mogu natjecati i za mjesto suradnika u nastavi te tako ostati u školi, ali kao zaposlenici. Većina ih ipak, nakon tri godine školovanja, nastavlja bavljenje poljoprivredom na obiteljskim gospodarstvima. Nije im više potrebno nikakvo uhodavanje, niti nema mjesta početničkim pogreškama, jer sve o poslu kao i snalaženju na tržištu, naučili su u školi.
Mnogima, kao mladim školovanim poljoprivrednim stručnjacima, roditelji odmah prepuštaju vođenje obiteljskih gospodarstava, jer, priznaju, da djeca znaju više od njih i bilo bi šteta ne dozvoliti im da stečena znanja ne provode u praksi, na obostranu korist.
Mladi mljekari Međimurja zahvaljuju svima koji su im omogućili ovo edukativno putovanje i zaključuju da je Austrija još uvijek zemlja u kojoj možemo puno toga naučiti. Cijelu priču pročitajte na Agroklub.com.
