Hrvatska nije imuna na socijalno raslojavanje pa tako najbolje plaćeni zaposlenik u zemlji zarađuje 125 puta više od zakonom zajamčenog minimalca (3017 kuna bruto). Iznos najviše bruto plaće od 377 tisuća kuna (oko 200 tisuća kuna neto) otkrio je ministar financija Boris Lalovac, ali ne i identitet jer su, kaže, kod nas primanja poslovna tajna.
Neplaćenih 30.000
– Ne znam ni ja ime niti službe dostavljaju takav podatak – kaže ministar Lalovac. Nije tako poznato je li to plaća nekog domaćeg ili stranog menadžera angažiranog u nekoj od naših kompanija iz propulzivnih branši. Prvi s liste najbolje plaćenih navodno ne radi ni u banci ni u telekomu, ali iz tih se djelatnosti, potvrđuju poreznici, regrutiraju ostali kandidati s liste najbolje plaćenih.
Dvadeseti na Lalovčevoj listi mjesečno zarađuje oko 210 tisuća bruto, no njihove visoke plaće ne čine nas kao društvo ništa bogatijima jer tempo glavnim zbivanjima u zemlji daje 80 tisuća radnika koji su na minimalcu ili pak 30 tisuća nesretnika koji jedan ili više mjeseci nisu primili plaću.
Na najvišu plaću još tisuća
Podaci Porezne uprave pokazuju da dvije trećine zaposlenih živi s plaćom do 5 tisuća kuna – malom u odnosu na cijene, želje i troškove života, no u usporedbi s primanjima u nama usporedivim zemljama srednje i jugoistočne Europe, još uvijek iznad plaća u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj ili Slovačkoj. Jedino Slovenci zarađuju više od Hrvata.
Lošijima u odnosu na susjede čini nas visoka nezaposlenost i činjenica da na jednog osrednje i loše plaćenog radnika dolazi puno uzdržavanih članova obitelji i radno neaktivne populacije. Zato i ne možemo očekivati osjetniji oporavak potrošnje i gospodarstva bez barem 30-ak tisuća novih radnih mjesta godišnje. Gubitak radnih mjesta od približno dva posto na godišnjoj razini Vlada pokušava nadomjestiti smanjenjem poreznog pritiska na plaće koji se na godišnjoj razini kreće oko dvije milijarde kuna.
Povećanje neoporezivog dijela dohotka za plaće i mirovine osigurat će povećanje plaća i mirovina od nekoliko desetaka pa sve do tisuću kuna za više od milijun zaposlenih i umirovljenika. Povišica će biti skromnija za ljude s manjim plaćama iz jednostavnog razloga što je i njihovo porezno opterećenje niže, oko 170 kuna za prosječne plaće i do 1000 za sretnike koji zarađuju oko i iznad 10 tisuća kuna.
Takvih je u zemlji oko 53 tisuće, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u koje nisu uključeni obrtnici i samostalne profesije. Tisuću kuna više može očekivati i najbolje plaćeni zaposlenik u zemlji, jer će se najveći dio njegovih primanja i dalje oporezivati stopom od 40 posto.
Jačanje srednjeg sloja zahvatit će u blagajne lokalnih jedinica, koje još uvijek pritišću Vladu da im se osigura kompenzacija za gubitak prihoda od poreza na dohodak. S novom godinom kreće i znatnija porezna olakšica za zapošljavanje mladih uz petogodišnje oslobođenje od plaćanja doprinosa. Budžet za nezaposlene prvi će put biti znatnije pojačan sredstvima iz europskih fondova.