Obilne kiše u prvoj polovici rujna izazvale su poplave diljem Hrvatske. Poplavljeni su brojni hektari oranica, a pod vodom su bili i nasadi jabuka u nizinskim područjima. Zbog duže stagnacije vode u takvim voćnjacima može doći do ugušenja korijenove mreže. Poplavljenim voćnjacima prijete i bolesti koje napadaju korijenov sustav, a među njima je i uzročnik vlažne truleži korijenova vrata (Phytophthora cactorum), prenosi Savjetodavna.hr.
Bolest se obično javlja u voćnjacima podignutim na vlažnim terenima, a voćke mogu biti zaražene u svim razvojnim stadijima. Trulež korijenovog vrata najčešće se javlja na jabuci, kruški i jagodi.
Zaražene sadnice uglavnom se osuše još iste godine, a kod starijih stabala propadanje može trajati i nekoliko godina nakon pojave simptoma. Voćari prvo uoče simptome bolesti na listovima jer su oni svjetliji nego kod zdravih biljaka, poprimaju žutozelenu boju i plojka im se uvija prema licu lista. Tijekom sušnih ljetnih mjeseci dolazi i do otpadanja listova.
Plodovi na zaraženim biljkama ostaju sitni i već su ljeti intenzivno obojeni. Simptomi koji u početku razvoja bolesti najčešće ostanu nezapaženi su: promjene na korijenu, korijenovu vratu i prizemnom dijelu debla. U zoni korijenova vrata dolazi do promjene boje kore te pojedini dijelovi postaju tamnije smeđi ili crvenkasti. Zaraženo tkivo ispod kore postaje kestenjasto, a za vlažna vremena ima miris po vrenju. Na deblu, iznad mjesta cijepljenja, simptomi se javljaju kada je osjetljiva sorta cijepljena na relativno otpornu podlogu.
Phytophthora cactorum živi u tlu u obliku oospore može preživjeti i do dvije godine bez domaćina. Obzirom da parazitira na velikom broju biljnih vrsta i one mogu biti most održanja uzročnika bolesti u nekom tlu. Pretpostavljamo da je P. cactorum prisutna u mnogim tlima, no do zaraze će doći kad se ostvare uvjeti za infekciju, a prisutnost vode u zoni korijena ovdje ima presudnu ulogu.
Nakon pojave simptoma bolesti ne možemo mnogo učiniti te je najvažnije provoditi preventivne mjere koje sprječavaju nastanak i širenje bolesti.
Već kod sadnje voćaka treba birati ocjedite terene i saditi zdrav sadni materijal. Ne preporuča se sadnja na parcelama na kojima su prethodno uzgajane jagode (osobito ako su one propale), a na parcelama gdje je iskrčena neka višegodišnja kultura preporuča se da do sadnje novog voćnjaka prođe barem 3-5 godina. Sadnice ne valja saditi preduboko, a pri navodnjavanju ne treba pretjerivati s količinom vode te voditi računa da voda ne dolazi izravno na korijenov vrat.
Što učiniti u voćnjacima u kojima je ovih dana stajala voda, a simptome eventualne zaraze moguće je uočiti tek naredne godine?
Obavezno prokopavanjem kanala što prije ispustiti vodu iz voćnjaka.
Primjenom fungicida može se postići određeni uspjeh, ali ne potpuni. Nakon berbe jabuka, moguće je obaviti prskanje pripravkom na bazi fosetila (Azimut 80 WG) dozvoljenim za suzbijanje vlažne truleži. Navedeni sistemični fungicid uz uzlazno kretanje u biljci karakterizira i silazno kretanje, prema korijenu. Glavni nedostatak ove mjere je što trenutno nismo sigurni je li do infekcije uopće došlo, no u voćnjacima gdje je ranijih godina zabilježena prisutnost vlažne truleži korijenova vrata svakako ju preporučamo, prenosi portal Savjetodavna.hr.
mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica
