Osvrt na vegetacijsku sezonu pšenice u Međimurju

Sa Suzanom Pajić, višom stručnom suradnicom iz Savjetodavne službe naše županije, porazgovarali smo na temu pšenice. Njezin empirijski osvrt čitajte u nastavku.

Na dijelu parcela pod pšenicom u Međimurskoj županiji obavljena je žetva naše najvažnije krušarice pšenice. Visina prinosa pšenica koji je ostvaren jako se razlikuje kod različitih poljoprivrednih proizvođača. Zbog čega je to tako možemo saznati ukoliko analiziramo cijelu vegetacijsku sezonu uzgoja.

Na većini lokaliteta na području Međimurja od listopada 2013. (optimalni rokovi sjetve većine sorata pšenice 15.-30. listopad), pa do 10. srpnja 2014. godine zabilježeno je iznad 700 mm oborina/m². U mjesecu listopadu 2013. godine na svim lokalitetima zabilježene su smanjene količine oborina, dok su temperature tijekom dana bile do 24°C.

Povoljni vremenski uvjeti pogodovali su brzom klijanju i nicanju pšenice koje su u dobroj kondiciji ušle u zimski period.

U mjesecu siječnju nastavljeno je iznadprosječno toplo vremensko razdoblje. Sve navedeno uzrokovalo je da su svi ozimi usjevi, pa tako i pšenica nakon zime u usporedbi s proteklim godinama vegetacijski “uranili” prosječno barem dva tjedna.

Zbog ovakvih vremenskih prilika su već sredinom mjeseca ožujka 2014. godine primijećene bolesti na pšenicama domaće i strane selekcije (Pyrenophora i Septoria). Krajem mjeseca ožujka i početkom mjeseca travnja 2014. godine zamijećena je pojava žute crtičave hrđe (Puccinia striiformis-sin. P. glumarum ). Žuta ili crtičava hrđa zabilježena je na pšenici u Hrvatskoj prvi puta 1951. godine , dok je kao bolest opisana već 1777. pretežito kao bolest trava koja je kasnije mutacijom prešla na pšenicu. Također parazitira na nekim divljimvrstama iz rodova Agropyron, Aegilops, Dactylis, Bromus, dok ne napada vrste izvan porodice Poaceae (trava). Nema prijelaznih domaćina već za razvoj uredo i teleuto generacija zahtjeva nabrojene vrste i samoniklu pšenicu. Infekcija se može pokrenuti s velikih udaljenosti sporama nošenim vjetrom ili ukoliko se u blizini nalazi neki domaćin ove bolesti.

Ove godine vremenski uvjeti uvelike su pogodovali razvoju žute cričave hrđe jer su za njezinu pojavu i širenje najpogodnije temperature u rasponu od 5-15°C i uvjeti visoke vlage.

Žuta crtičava hrđa najviše je zahvatila usjeve pšenica na kojima nije bila pravovremeno provedena prva zaštita od bolesti (faza vlatanja) koju je ove godine bilo potrebno provesti (ovisno o lokalitetu) krajem mjeseca ožujka ili početkom mjeseca travnja. Kako je u travnju zabilježeno dosta dana s temperaturama oko 15°C , visokim vlagama te je bilo dosta vjetrovito nastupile su naknadne infekcije. Pretežito su ovom bolešću (kod poljoprivrednih proizvođača koji nisu obavili tretiranje u vlatanju) bile zaražene ranije sorte, dok kod kasnijih sorata nije primijećena značajnija pojava ove bolesti.

Ovisno o posijanom sortimentu, vremenu primjene sredstava za zaštitu bilja, te cjelokupnoj provedenoj agrotehnici ovisi i trenutno ostvaren prinos pšenice.

Nakon obavljene berbe sortnog pokusa pšenice (u pokusu je posijan kasniji sortiment) biti će prikazani ostvareni prinosi i provedena agrotehnika na samom pokusu.

Svakako je potrebno dobro se pripremiti za iduću vegetacijsku sezonu za koju se najavljuje da će se otkup pšenice obavljati prema razredima kvalitete kao i u većini zemalja Europske unije.

Suzana Pajić, dipl. inž. agr.
Viša stručna savjetnica

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije