Broj nezaposlenih spustio se na najnižu razinu u zadnjih 25 godina, no bez obzira na to, posao u ovom trenutku traži 243 tisuće radnika. Među njima je 68 tisuća mladih do 29 godina života, ali i 38 tisuća osoba koje nemaju ni jednog dana radnog staža, pa je samo pitanje vremena kad će se i oni pridružiti desecima tisuća ostalih koji su napustili zemlju.
U državnom proračunu ove je godine, zajedno sa sredstvima koja bi se trebala povući iz europskih fondova, osigurano 1,5 milijardi kuna za aktivne mjere zapošljavanja. Radi se o mjerama koje godišnje obuhvate između 50 i 60 tisuća nezaposlenih kojima su nudi doškolovanje, prekvalifikacija, potpora za samozapošljavanje, a najveći interes postoji za stručno osposobljavanje i javne radove.
Prva mjera namijenjena je mladima, a javni radovi dugotrajno nezaposlenim i starijim osobama. Ministarstvo rada priprema izmjenu nekoliko zakona s područja zapošljavanja kako bi se otvorio prostor za ambicioznije uključivanje države na tržište rada.
Manjak prakse u školi
Pravo na popularno “Mrsićevo volontiranje”, tj. stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, od ožujka bi se trebalo proširiti i na nezaposlene mlade ljude sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Sada se plaćeno stručno osposobljavanje primjenjuje na nezaposlene sa završenim fakultetom i obrtničkom školom, a upravo se mladi s četverogodišnjom srednjom školom najsporije zapošljavaju.
– U obrazovnom procesu nedostaje praktične nastave tako da načelno mogu podržati proširenje mjere na mlade sa srednjom stručnom spremom – kaže Iva Tomić, analitičarka tržišta rada s Ekonomskog instituta Zagreb. – Statistički, Hrvatska nikad nije bolje stajala s brojem nezaposlenih, no te brojke ne pokazuju stvarno stanje. Stručno osposobljavanje nije idealna mjera jer nije usmjerena na otvaranje radnih mjesta, ali premošćuje nedostatak praktičnog rada i osigurava stjecanje radnog iskustva – dodaje Tomić.
Nije dovoljno da ne odlaze
Zajedno s pripremom zakonskih izmjena, radi se i na pojednostavljivanju postojećih programa, a razmatra se i mogućnost povećanja naknade za stručno osposobljavanje sa sadašnjih 2400 kuna za dvjestotinjak kuna. Ukupni budžet za stručno osposobljavanje u ovoj godini iznosi 696 milijuna kuna.
– Upitno je da stručno osposobljavanje mora trajati najmanje godinu dana – jer često nisu u pitanju poslovi vrlo visoke razine složenosti, a i u lanjskoj evaluaciji usavršavanja za većinu poslova i polaznici i poslodavci i mentori pretežito su konstatirali da je šest ili tri mjeseca dovoljno za ovladavanje zahtjevima radnog mjesta. Svaki mjesec pohađanja mjere proračun stoji nešto više od četiri tisuće kuna – ističe sociolog Teo Matković.
Procjena državnih mjera od vanjskih stručnjaka, objavljena početkom 2016., pokazala je da 7 od 10 mladih ljudi koji su prošli stručno osposobljavanje pronalaze posao unutar godine dana od prestanka te mjere, dok je kod kontrolne grupe mladih koja nije bila obuhvaćena osposobljavanjem broj zaposlenih unutar godine dan bio 4,7 od deset. Stručnjaci su upozorili i na fenomen “ubiranja vrhnja”, koji sugerira da kroz stručno osposobljavanje na teret države prolazi “krema” nezaposlenih, mladi koji bi i bez toga brže dolazili do posla.
– Sumnjam da će uključivanje većeg broja mladih ljudi u stručno osposobljavanje zaustaviti val odlazaka mladih u inozemstvo, ali načelno to je dobra odluka. Mladi će prestati odlaziti kad im se ponude konkretna radna mjesta i respektabilna plaća od koje mogu živjeti – zaključuje Iva Tomić.
