Iako ove godine nikad nije bilo manje svinja, sezona kolinja, u Hrvatskoj, ali i u Međimurju, je pred vratima.
Tradiciju spravljanja mesnih proizvoda pred nastupajuću zimu spomenuti krajevi ne bi preskočili. Čvarci, krvavice, slanina, kobasice samo su dio delicija za koje “svaki kraj ima svoj recept”. Spremanje se i prerada mesa za zimsko razdoblje odnosno usmrćivanje životinja ne može obaviti bez pridržavanja slova zakona.
Usmrćivanje životinja uz obuku i certifikat
Posebice, jer klanje više ne može obavljati osoba koja za to nije obučena, odnosno mora imati odrađen tečaj i certifikat, a nadležno je za to Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane. Izdavanje potvrde o spomenutom osposobljavanju obavlja Hrvatska veterinarska komora hvk@hvk.hr, telefon (01 2441 021).
U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu kako je Hrvatska u potpunosti preuzela zakonodavstvo Europske Unije kojim se određuje zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja što uključuje i klanje. Njihova dobrobit pri klanju, kazuje zakon obuhvaća uvjete “zaštite životinja uzgojenih i držanih za proizvodnju mesa, kože, krzna ili drugih proizvoda”, piše Agroklub.
Uključuje to i premještanje životinja, smještaje u odjeljcima, sputavanje, omamljivanje, klanje i usmrćivanje podrazumijevajući i ono u svrhu kontrole bolesti. Europskom je uredbom propisano da klanje životinja (osim peradi, kunića i zečeva) izvan klaonice, koje provodi njihov posjednik ili osoba pod odgovornošću i nadzorom posjednika, a za potrošnju u vlastitom kućanstvu, zahtijeva poštivanje odgovarajućih odredbi.
Pošteda životinja nepotrebe boli, nelagode i patnje
Ponajprije da se životinje mora poštedjeti “svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje” odnosno može ih se zaklati samo nakon omamljivanja s jednom od propisanih metoda, poput pištolja za omamljivanje. Gubitak svijesti i osjeta mora joj se održavati do smrti odnosno životinja mora biti usmrćena “prije nego se počne vraćati svijesti” (Pravilnik o klanju životinja namijenjenih u potrošnji u kućanstvu).
U zakonski propisanom rukovanju s životinjama i njihovom sputavanju zabranjeno ih je vući za uši, udarati nogama, stiskati za oči, savijati i lomiti im repove, koristiti zašiljene štapove i sl. Noge životinja se ne smiju vezati zajedno, a ako je to nužno konopi, užad i sl. mora(ju) biti dosta jaki i dugački.
Elektrošokove za pokretanje životinja treba izbjegavati koliko je to moguće, a naprave koje koriste elektrošokove tj. elektrogoniči mogu se koristiti samo za odrasle svinje i ne duže od jedne sekunde te u odgovarajućim razmacima. Potonji se primjenjuju na stražnje mišiće životinja odnosno u slučaju ako imaju dovoljno mjesta ispred sebe da se pomaknu.
Registar domaćih životinja
U Ministarstvu kažu da se klanje životinja namijenjenih kućanstvu mora evidentirati i u “propisanim registrima domaćih životinja”, a ukoliko one nisu pravovaljano usmrćene nadležna je veterinarska inspekcija. Ona tada utvrđuje postoje li na koži stoke ili poslije njenog skidanja krvni podljevi, masnice, lomovi i sl. U resornom ministarstvu ističu kako se moraju poštivati i zahtjevi Uredbe Vijeća Europe koji se odnose na prijevoz životinja do klaonice te obuhvaćaju njihovu sposobnost za prijevoz i planiranje, piše Agroklub.
