Nakon što smo objavili članak Waldorfski program u međimurskim dječjim vrtićima – da ili ne? u našu redakciju javila se Hana Taradi, bacc. paed. koja takvu vrstu programa apsolutno podržava. Kroz razgovor nam je iznijela svoje argumente.
“Dijete treba u strahopoštovanju primiti, u ljubavi odgajati a u slobodi otpustiti” – Rudolf Steiner
– Antropologija Steinerove pedagogije razlikuje tri glavne životne cjeline razvoja djeteta, kada dominiraju i za određenu dob specifični metodički pristupi učenju. Prva i najvažnija razvojna cjelina je od rođenja do sedme godine života. U tom se razdoblju oblikuje djetetovo fizičko tijelo – udovi, unutarnji organi i mozak, – što je osnova za sav njegov kasniji razvoj.
Kako sam stažirala u waldorfskoj skupini Dječjeg vrtića Čakovec, mogu reći da je taj pravac pun pogodak, ispričala nam je 23-godišnja stručna prvostupnica predškolskog odgoja Hana Taradi iz Belice.
Hana je svakako za waldorfski pristup odgoju djeteta: – Mješovita skupina (3-7 godišnjaci) djeci omogućava da uče kroz suradničko učenje, stariji brinu o mlađima u svim aspektima (šetnja, obrok…), gdje ti isti osjećaju svoju važnost, dok se mlađi osjećaju sigurno i zaštićeno.
Mladu i trenutno nezaposlenu odgajateljicu Hanu ponuklo je da nam se javi jer smatra kako smo morali pažljivije pisati o duhu waldorfske pedagogije: – Naveli ste da waldorfska pedagogija nije u duhu katoličke tradicije što nije točno! Posebna pozornost posvećuje se godišnjim dobima i obilježavanju kršćanskih blagdana, napose Uskrsa, Božića, dana svetog Mihovila, rođenja Ivana Krstitelja i spomendana svetog Martina, istaknula je Hana.
– Također moram napomenuti da djeca koja pohađaju waldorfski program jesu itekako spremna za školu jer sam u godinu dana bila više puta svjedok gdje roditelji zaustavljaju odgojitelje waldorfske pedagogije i hvale rad i praksu odgojitelja jer se djeca bolje snalaze u školi, samostalnija su te pomažu drugima.
Waldorfska pedagogija ne obraća se samo djetetovu intelektu, već usporedno njeguje djetotov osjećajni život, razvija radne navike i stvaralačke navike te snaži volju i interes. Što se tiče odgoja on je shvaćen kao zajednički rad odgojitelja i roditelja, kroz razna druženja, posjete obiteljima i radnim mjestima roditelja.
– Palac gore za cijeli Dječji vrtić Čakovec te odgajateljice Adrijanu Višnjić – Jevtić te Mateu Galinec koje su svrhovitim aktivnostima uzor i poticaj djeci za aktivnosti, bilo u igri ili radu, kazala nam je Hana u svom osvrtu o waldorfskom učenju u međimurskim vrtićima i što ona misli o tome. Jedno veliko DA!
