Svakog 29. rujna u svijetu se obilježava Svjetski dan srca s naglaskom na različitim temama, a ove je godine ona povezana s okruženjem zdravim za srce.
Tim povodom je i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije u čakovečkoj Scheierici organizirao promotivni događaj pod nazivom “Manje soli-više zdravlja” u sklopu kojeg je predstavljena publikacija “Što jesti kod visokog krvnog tlaka”, autorice prim.mag. Branislave Belović , nakon čega je održana i degustacija pekarskih proizvoda s manjim udjelom soli Čakovečkih mlinova d.d.
Prim.mag. Branislava Belović, dr.med., spec., zaposlena u Nacionalnim Inštitutu za javno zdravje, Območna enota Murska Sobota, tako je kazala da je zdrava prehrana zapravo uživanje u raznolikoj hrani iz svih skupina namirnica. Isto tako potrebno je paziti ponajprije na unos masnoća životinjskog podrijetla koje baš i nisu “ugodne” za ljudsko zdravlje.
Treba jesti umjerene količine mesa i što više voća i povrća, dok bijeli rafinirani šećer mora biti samo začin u našoj prehrani. Ono što je posebno važno je unos soli u organizam, posebno kada je u pitanju prehrana kod osoba s visokim krvnim tlakom .
Nacionalni program borbe protiv prekomjernog unosa soli traje od 2006. godine
Vrlo često društvo “optužuje” pojedince za izbor stila života i posljedične kardiovaskularnih bolesti, ne shvaćajući važnost okruženja za zdravlje, kazao je prof.dr.sc. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, govoreći o Nacionalnom programu borbe protiv prekomjernog unosa soli.
Hrvatsko društvo za hipertenziju na svom kongresu 2006. godine ( samo godinu dana nakon po četka međunarodnog WASH programa) donijelo je “Deklaraciju o važnosti započinjanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli” (autori: prim. dr.sc. Berislav Skupnjak, prof.dr.sc. Bojan Jelaković ć) u kojoj su istaknuti svi važniji ciljevi.
Naime, nedvojbeno jasno kako je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan s hipertenzijom, povećanim ukupnim kardiovaskularnim rizikom, moždanim udarom, bubrežnom bolesti, ali i osteoporozom, bubrežnim kamencima i nekim karcinomima (npr. želuca). Danas je prosječan unos kuhinjske soli u većini zemalja svijeta 9-12 grama što je 5-6 puta
više od fizioloških potreba i dvostruko više od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Smanjenje unosa kuhinjske soli posljednjih se godina navodi kao jedna od ključnih mjera suzbijanja nezaraznih kroničnih bolesti što je posebno istaknuto u Deklaraciji Ujedinjenih nacija iz rujna 2011. godine u programu “Goal 25 by 25”. Prema ovoj političkoj deklaraciji UN-a, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, ovaj cilj (smanjenje smrtnosti od nezaraznih bolesti za 25% do 2025.godine) treba biti ostvaren učinkovitim nacionalnim strategijama.
Trenutno su u Hrvatskoj ostvareni svi preduvjeti za početak provođenja programa smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli za 4% grama godišnje u partnerskoj suradnji s prehrambenom industrijom. Vjerujemo da postoji i politička svijest koja će učinkovito i pragmatično podržati ovaj program.
Čakovečki mlinovi krenuli s proizvodnjom pekarskih proizvoda s manjim udjelom soli
Čakovečko mlinovi d.d. kao predstavnik pekarske industrije priključili su se Nacionalnom programu borbe protiv prekomjernog unosa soli, a jesu li pekarski proizvodi isto tako ukusni i kada imaju manje soli mr. Zvijezdana Horvat-Štefulj, dipl.ing., voditeljica laboratorija Čakovečkih mlinova d.d., je kazala kako su kod bijelog , polu bijelog i kruha od suncokreta koje su ispekli s manje soli razlike u okusu gotovo i da nema.
O tomu kakve reakcije javnosti u Čakovečkim mlinovima očekuju , odnosno smatraju li da će ljudi prepoznati da proizvodi imaju manje soli Horvat – Štefulj je istaknula kako će se i s ovom akcijom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije produbiti svijest građana, odnosno da će akciju prepoznati svi kupci proizvoda Čakovečkih mlinova, a sve u cilju za što kvalitetnijim životom i zdravljem.
Prema dosadašnjim rezultatima provedenih istraživanja najmanje 80% prijevremenih smrti nastalih zbog kardiovaskularnih bolesti moglo se izbjeći kontrolom četiri najvažnija faktora rizika koje predstavljaju pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna potrošnja alkohola.
Povišen krvni tlak glavni je čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila koje se nalaze na vrhu ljestvice uzroka smrtnosti u većini razvijenih zemalja svijeta. Važno je stoga usmjeriti napore pojedinaca, ali i čitave zajednice, na promicanje zdravlja, prevenciju, ali isto tako i kontrolu te uspješno liječenje hipertenzije i drugih srčanožilnih bolesti.
Kampanja za smanjenje unosa kuhinjske soli je bez ikakve dvojbe najjeftinija i najučinkovitija mjera primarne prevencije i svatko tko je na bilo koji na čin uključen u skrb o zdravlju morao bi biti dužan uključiti se i podržati ovaj program. Osim stručnjaka poziv je upućen ljudima dobre volje, snažne svijesti i osjećaja obaveze koju bi svaki pojedinac morao osjećati prema zajednici.