U “Europskoj Amazoni” zimuje najgušća populacija orla štekavca

Sredinom siječnja desetak nevladinih organizacija iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i Srbije prebrojavali su ptice močvarice duž 3.000 riječnih kilometara Dunava, kao i duž donjih dijelova Drave i Mure.

Promatrači ptica sudjelovali su u tradicionalnom međunarodnom zimskom prebrojavanju ptica močvarica koje koordinira organizacija Wetlands International. Ove godine se prvi put organiziralo sinkronizirano prebrojavanje zimujuće populacije orla štekavca u Dunavskom slivu s iznimno ugodnim rezultatima: u zemljama budućeg UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” zimuje ukupno 100.000 ptica močvarica kao što su veliki ronac, veliki vranac, divlja i lisasta guska ili velika bijela čaplja.

Među njima je 230 jedinki orla štekavca, veličanstvene ptice koja je simbol prirodnih vrijednosti rijeka i poplavnih područja u takozvanoj “Europskoj Amazoni”. Najveća gustoća orla štekavca se nalazi u pograničnom području Mađarske, Hrvatske i Srbije, koji čini i središte Rezervata biosfere. Park prirode Kopački rit (Hrvatska), Nacionalni park Duna – Drava (Mađarska) i Poseban prirodni rezervat Gornje Podunavlje (Srbija) zajedno su prijavili više od 200 zimujućih jedinki.

– To dokazuje savršenu prikladnost tih močvara koje su ne samo najbolje stanište za život tih orlova već ihot-spot velikih grabljivica tijekom zime – naglašava Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode i ptica.


Donji Dunav, Drava i Mura: hot-spot rijetkih staništa i vrsta

– Nedavno prebrojavanje ptica močvarica jasno je ukazalo na koja područja se mora fokusirati međunarodna zaštitarska zajednica uoči 2. veljačekad Ramsarska konvencija slavi Svjetski dan močvara – rekao je Arno Mohl, stručnjak za slatkovodne sustave iz WWF Austrija. – Ove impresivne podatke koristiti ćemo kao važan argument za jaču zaštitu tih rijeka koje su još uvijek pod prijetnjom destruktivnih infrastrukturnih projekata, kao što je planirana regulacija hrvatsko- srpskog dijela Dunava u srcu Rezervata biosfere – dodala je Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

Orao štekavac zahtijeva velika i povezana poplavna područja sa starim stablima na kojima može gnijezditi i gdje nalazi dovoljno plijena – uglavnom riba, ptica močvarica i sisavaca –za ishranu. Velika zaštićena područja imaju ključnu ulogu u očuvanju i blagostanju štekavaca, jer su tamo najmanje ometaniljudskim aktivnostima.

Stoga su prekogranični konzervatorski napori od vitalnog značaja za njihovo očuvanje, kao i za očuvanje brojnih ugroženih ptica koje koriste rijeke i njihova netaknuta poplavna područja za razmnožavanje, odmor i ishranu. Bolje znanje o najboljim područjima zazimovanjepomaže osnažiti napore za očuvanje tih područja.


“Europska Amazona” se širi

Nakon Hrvatsko-mađarske nominacije 630.000 ha područja Rezervata biosfere pri UNESCO-u u 2012. godini, Srbija je u Parizu prošle godine nominirala svojih 177.000 hektara Podunavlja za UNESCO-v program zaštite “Čovjek i biosfera”(Man and Biosphere). Poslije konačnog odobrenja UNESCO-a, koje se očekuje u lipnju 2014., Austrija i Slovenija bi trebale dodati i svoje dijelove “Europske Amazone” te upotpuniti ovu petodijelnu slagalicumeđunarodnog Rezervata biosfere “Mura – Drava – Dunav”.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije