Očekivali su da će ih pred izbore građani propitkivati o projektima poput gradnje kanalizacije, uređenja domova kultura i pješačko-biciklističkih staza, a gradonačelnici i načelnici ovih su dana bombardirani pitanjima ogorčenih građana koje zanima samo jedno – kad će napokon potamaniti te dosadne komarce?
– Užasno su naporni, pogotovo nama koji više vremena provodimo u prirodi – kaže Dino Pavleković (23) iz Šenkovca. Ovog su proljeća veći i krvožedniji nego lani. Obilne padaline u ožujku i travnju dovele su do najezde tzv. poplavnih komaraca. To nisu isti oni koji grizu ljeti, kad dvorištima gospodare komarci iz roka culex.
– Poplavni komarci ne javljaju se svake godine. Najviše ih je nakon obilnih kiša, pa smo već u ožujku mogli predvidjeti da će stvarati probleme – kaže mr.sc. Slavica Mustač iz čakovečkog Bioinstituta, koji se, uz ostalo, bavi deratizacijom i dezinsekcijom.
U Hrvatskoj živi pedesetak vrsta, a svima je zajedničko to što im za razmnožavanje treba voda. Krajevi uz rijeke, šljunčare, vode stajačice i ostala vodena staništa zato su i najčešće pod udarom. Najjednostavnije ih se riješiti prije nego polete, a jednom kad se već prošire zrakom, može ih se samo zaprašivati. Zaprašivanje nije toliko učinkovito koliko uklanjanje legla.
U Zavodu za javno zdravstvo kažu da su prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti država, županije, općine i gradovi “obvezni osigurati provođenja DDD mjera kao mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, sredstva za njihovo provođenje te stručni nadzor nad provođenjem”.
Zasad se većina općina na to oglušuje. Nadaju se valjda da će komarci nestati. No, poplavne vrste mogle bi se zadržati sve do kraja lipnja. Nakon njih pak pojavit će se “uobičajeni” komarci.
