Znatan utjecaj porasta temperature uslijed globalnog zatopljenja, a koji je vidljiv u i Republici Hrvatskoj u obliku šteta od suše na poljoprivrednim kulturama, negativno će utjecati na stočarsku proizvodnju, a što će se posebice očitovati tijekom 2013. godine.
Stočarska proizvodnja je okosnica poljoprivrede većine država, stoga će njezin pad zasigurno dovesti do poremečaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, a posljedično i do poskupljenja hrane. Najviše je pogođena proizvodnja mlijeka na velikim i srednje velikim farmama, ali i sam tov junadi.
Dugotrajna suša dovodi do smanjene proizvodnje krmiva koja služe u hranidbi muznih krava, kvalitativno, a i kakvoća tih krmiva je krajnje upitna. Bez pravilne ishrane, koja treba da zadovolji sve potrebe u hranjivim materijama, krava nije u mogućnosti da ostvari genetski potencijal za maksimalnu proizvodnju mlijeka. Da bi se proizvelo mlijeko dobrog kvaliteta i u zadovoljavajućim količinama potrebno je tijekom čitave godine stoci osigurati dovoljno kvalitetne krme (zelena, sijeno, silaža i koncentrat).
Zbog restriktivne prehrane i nedovoljne opskrbljenosti organizma hranjivim tvarima u većem broju krava doći će do pojave negativnog energetskog statusa (NEB), a što će posljedično dovesti do smanjenja plodnosti krava i smanjenja proizvodnje mlijeka. NEB je tijekom ranog puerperija povezan s endokrinim poremećajima i uzrokuje smanjenje frekvencije tzv. LH–vala, smanjenje promjera dominantnog folikula s niskom produkcijom estradiola.
Temperaturni stres dovodi do povećanja razine glukokortikoida i brojnih stres čimbenika. Glukokortikoidi sprječavaju izlučivanje gonadotropnih hormona, umanjuje se nastanak i zrenje folikula, izostaje ovulacija što dovodi do slabijeg uspjeha umjetnog osjemenjivanja i posljedičnog smanjenja plodnosti krava. Povišenje temperature okoliša izaziva pojavu tihog gonjenja (tri i više puta nego kod normalne temperature), skraćuje se vrijeme estrusa te se povećava broj pregona zbog rane embrionalne smrtnosti.
Oksidacijski stres za posljedicu ima prekomjerno stvaranje reaktivnih spojeva kisika koji štetno utječu na strukturu molekula, pri čemu kao krajnji rezultat nastaju promjene u tkivima i organima. Svi ti poremećaji dovode do produženog servis perioda, loše kakvoće jajnih stanica, slabo izraženih znakova estrusa i otežanog otkrivanje estrusa. Manjak energije kao posljedice manjka hrane kvalitativno i/ili kvalitativno, koji se javlja u razdoblju oko porođaja, može dovesti do razvoja oksidacijskog stresa koji pak ima štetni utjecaj na metaboličke i reprodukcijske funkcije mliječnih krava.
Problemi u reprodukciji su izrаzito zаstupljeni nа fаrmаmа govedа i dovode do znаčаjnog smаnjenjа profitа. Nаime, gubitci nаstаli kаo posljedicа problemа u reprodukciji mogu biti izravni (uginućа životinjа) i indirektni (smаnjenа mliječnost, produžen servis period, uporaba lijekovа itd.). U Europi se u zadnjih 30-ak godina broj krava s reproduktivnim problemima u puerperiju povećao na više od 44%. Znanstvenici predviđaju da će ukoliko se takav trend nastavi po dosadašnjoj stopi porasta, u sljedećih 15-ak godina svega 20% krava koncipirati prilikom prvog osjemenjivanja, a u sljedećih 30 godina nijedna krava neće koncipirati prilikom prvog osjemenjivanja.
Samo produljenje servisnog perioda, vodi produženju i međutelidbenog razdoblja. To se očituje smanjenom proizvodnjom mlijeka, ekonomskim gubitcima u hranidbi po hranidbenom danu što je u današnjim okolnostima glede dugotrajne suše i općenito tendecije globalnog zatopljenja vrlo bitno u stočarskoj proizvodnji, temelju poljoprivrede većine država, pa tako i naše. (Dr.sc. Predrag Kočila, dr.vet.med.)
