Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju.
Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije.
S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu.
Ubrzo se u obilježavanje tog blagdana, pored mise, uvodi svečana procesija u kojoj se u pokaznici nosi Tijelo Gospodinovo. Procesija ima četiri postaje na kojima se navještava evanđelje na četiri strane svijeta, a iste će se organizirati u svim međimurskim župama u kojima sudjeluju i prvopričesnici.
Tijelovo je blagdan jedinstva čovjeka i Boga, jedinstva svih ljudi te podsjeća na poruku apostola Pavla da u Kristu nema rasnih, etničkih niti vjerskih podjela među ljudima.
