Zlatna žutica najopasnija je bolest vinove loze u Europi, brzo se širi i poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete, a širi je američki cvrčak. Prema naredbi koje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede svi posjednici vinograda koji uoče simptome zaraze zlatne žutice obvezni su odmah izvijestiti Fitosanitarnog inspektora, Zavod za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo ili Savjetodavnu službu.
Sve daljnje upute o zaštiti i postupanju redovito pratite putem informativnih kanala i djelatnika Savjetodavne službe. Prvo suzbijanje američkog cvrčka provodi se nakon cvatnje vinove loze. Za tu namjenu su u Hrvatskoj registrirani insekticidi Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Cythrin Max, Reldan 22 EC te ekološki insekticid Asset.
Zbog zaštite pčela važno je da se tretiranje obavlja tek po završetku cvatnje, u doba dana kad pčele ne lete te da u vinogradu prije primjene insekticida bude pokošen cvjetni podrast.
– Nešto se počelo događati. Mi u svom vinogradu redovito prskamo, no problem su zapušteni vinogradi, i tu bi fitosanitarci morali odraditi svoj dio posla. Kad je već i ovdje u Budinšćini proglašeno žarišno područje, nadam se da će se sad obilaziti teren i pratiti i zapušteni vinogradi sa 50 ili 100 trsova sorti noe i direktora. Pod kontrolom treba imati i one koji imaju male vinograde, pa misle da ne trebaju provoditi mjere zaštite, kaže Robert Kopjar, vinar iz Budinšćine u Krapinsko-zagorskoj županiji, u kojoj su stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja laboratorijskim analizama potvrdili prisutnost fitoplazme, uzročnika zlatne žutice, jedne od najopasnijih bolesti vinove loze u Europi.
– Iskorjenjivanje i sprečavanje širenja zlatne žutice moguće je jedino iskrčivanjem trsova koji pokazuju simptome zaraze, krčenjem i uništavanjem izvora zaraze i suzbijanjem prenositelja fitoplazme. Jedini za sada poznati prenositelj fitoplazme u vinogradima, i s vinograda na vinograda, je američki cvrčak – pojašnjavaju u Savjetodavnoj službi.
Opasnost stari vinogradi
Vinar Kopjar kaže da su postavljene feromonske klopke koje će pokazati razmjere zaraze. Njegovi kolege vinogradari kažu da im ne preostaje drugo nego pokupovati i iskrčiti stare male vinograde koje graniče s njihovima, i tako spriječiti širenje zaraze.
Inače, prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj je dokazan 2009. godine u Vivodini u Karlovačkoj županiji, a od tada uočena je u Međimurskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje, a izrađen je i Akcijski plan za 2017. godinu. Stručnjaci kažu da se simptomi mogu uočiti već potkraj lipnja, pa sve do kraja vegetacije. Rubovi lišća počinju se uvijati i dobivati kopljasti izgled, počinju nepravilno žutjeti ili poprimati purpurno crvenu boju. Važno je čim prije uočiti simptome i javiti stručnjacima.
Za suzbijanje američkog cvrčka u proizvodnim vinogradima preporučuju se najmanje dva tretiranja propisanim insekticidima, prvo u prvoj polovici lipnja, nakon cvatnje, a drugo dva do tri tjedna kasnije. Preporuča se i treće krajem srpnja ili početkom kolovoza, ukoliko ima potrebe. Zaraženi trsovi moraju se ukloniti. Proteklih godinu dana iskrčeno je na desetke hektara vinograda, čime je vinogradarima prouzročena znatna materijalna šteta.
