U srijedu, 23. ožujka 2016. godine u Velikoj vijećnici Međimurske županije Udruga Zora je predstavila rezultate istraživanja ‘Moje mjesto u zajednici‘ koje sU proveli u sklopu istoimenog projekta kojeg vodi Udruga Zora sa partnerima udrugama K-Zona iz Zagreba i Centrom za održivi razvoj iz Imotskog.
Na samom početku, sve prisutne pozdravio je župan Matija Posavec koji je izrazio punu podršku ovom projektu kojeg je podržala i Međimurska županija, te udruzi Zora. Naveo je kako je važno slušati mišljenje građana te kako će rezultati istraživanja biti korisni svim okupljenima, predstavnicima raznih udruga, institucija i jedinicama lokalne samo/uprave u kreiranju svojih aktivnosti i usluga.
Ovo istraživanje usporedno se provodilo u tri lokalne zajednice – Međimurskoj županiji (provodila Udruga Zora), zagrebačkom kvartu Trešnjevka (provodila udruga K-Zona) te Imotska krajina (provodio Centar za održivi razvoj) putem opširnih upitnika terenskim i on-line anktiranjem. Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 1028 ispitanika/ca, dok ih je iz Međimurske županije bilo 345 koje je na terenu ispitivalo 28 volontera/ki, dok je manji dio (12%) odgovarao putem on-line upitnika.
– Temeljem fokus grupa koje smo proveli s našim lokalnim suradnicima Međimurskom udrugom za ranu intervenciju MURID i LAG Međimurski doli i bregi, definirali smo 8 područja na temelju kojih smo u Međimurskoj županiji ispitivali važnost prema percepciji ispitanika, probleme sa kojima su se susretali, iskustvo rješavanja problema, iskustvo sa udrugama i institucijama kojima su se obraćali i povjerenje u njihov rad te dostupnost socijalnih usluga, pojasnio je Nikola Švenda, suradnik na projektu, koji je potom predstavio prioritete.
Na temelju istraživanja, konačnu ocjenu i listu prioritetnih potreba dobili smo spajanjem rezultata ispitivanja percepcije važnosti potrebe i problema s kojim su se građani/ke ili njihova bliža obitelj susreli u posljednje dvije godine u Međimurskoj županiji:
Prioritet 1. Poticanje zaposlenosti i gospodarstva, gdje se kao izuzetno važnima pokazale (1) zaštita radničkih prava, (2) poticanje razvoja samozapošljavanja,malog poduzetništva, obiteljskih tvrtki, OPG-ova i zadruga, te (3) edukacija i pomoć kod traženja zaposlenja.
Što se tiče konkretnih problema s kojima su se ispitanici/ce suočavali, 14% ispitanika/ca navodi nemogućnost zaposlenja, a uvelike je vidljiv osjećaj nezaštićenosti i nesigurnosti u pogledu zaposlenja i standarda građana/ki.
U slučaju da naiđu na problem zaposlenosti i gospodarstva, najčešće se obraćaju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (63%) i jedinicama lokalne samouprave (20%); dok se 15% građana/ki nije nikome obratilo za pomoć. 87% građana/ki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim, a samo 18% ispitanika/ca je uspješno riješilo svoj problem koji su imali vezan uz ovu proritetnu potrebu. Prepreke u rješavanju problema najviše vide u neefikasnosti lokalne vlasti (37%) i nepotizmu (29%).
Prioritet 2. Učinkovitost javne uprave i institucija gdje se kao izuzetno važnima pokazale (1) suzbijanje nepotizma i boljom kontrolom javnih natječaja (2) suzbijanjem mobbinga na radnom mjestu te (3) ubrzanje administracije pri izdavanju dozvola i efikasnosti u rješavanju predmeta kao i profesionalnost službenika pri ophođenju s građanima.
Problemi koje građani navode su dvojaki. Kao prvo, tu je neefikasno funkcioniranje sustava javne uprave i institucija povezano sa zagušujućom administracijom te nedovoljna razina informiranosti građana, dok drugi vid problema čine pritužbe građana na službenike/ce u pojedinim institucijama i njihovo neprofesionalno postupanje. U slučaju da naiđu na problem stanovnici/e Međimurske županije se najčešće obraćaju Jedinici lokalne samouprave (40%) ili policiji (16%).
24% građana/ki se ne obrati nikome za pomoć, 75% građana i građanki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim, dok čak 58% nije uspjelo riješiti problem ili ga je riješili tek djelomično. Prepreke rješavanju problema građani vide u 23% neefikasnost lokalne vlasti (23%), nedostatku informacija (27%) i nedobivanje dovoljno informacija od institucija (21%)
29% smatra da je institucija kojoj su se obratili napravila je što je mogla, ali problem nije u njezinoj nadležnosti. Što se tiče odgovora da su institucije bile zainteresirane no nismo mogle riješiti problem, tu bi valjalo vidjeti zbog čega se ovaj odgovor tako često ponavlja kod svih problema, tko zapravo jest odgovoran za rješavanje određenih problema i radi li se o standardnom “prebacivanju loptice”, te zbog čega građani u instituciji kojoj se obraćaju ne dobivaju sve podatke kako neki problem riješiti.
Prioritet 3. Prometna i komunalna infrastruktura gdje ispitanici/ce ističu potrebu za (1) uređivanjem signalizacije (na mjestima gdje se kreću djeca), (2) poboljšanjem prometnica i pješačkih staza,(3) održavanjem sustava zbrinjavanja otpada i sanacijom ilegalnih odlagališta otpada. Što se tiče konkretnih problema koje su ispitanici imali, tu se navodi neefikasnost komunalne službe i redara; Neodržavanje ili nedostatak adekvatne kanalizacijske mreže, česte poplave, ilegalna odlagališta smeća u šumama, slaba povezanost mjesta u županiji, sigurnost u prometu.
U slučaju da naiđu na problem stanovnici/e Međimurske županije najčešće se obraćaju: jedinici lokalne samouprave (54%), komunalnoj službi (17%), policiji (10%) dok se 24% građana/ki se ne obrati nikome za pomoć. 72% građana i građanki rješavanje problema ocjenjuje teškim ili izuzetno teškim, dok je samo 14% građana/ki uspjelo riješiti problem. Prepreke rješavanju u problema: 43% ispitanika/ca smatra da je institucija kojoj su se obratili napravila je što je mogla, ali su dobili informaciju da problem nije u njezinoj nadležnosti, 29% neefikasnost lokalne vlasti i 15% nedostatku informacija. 47% građana i građanki koji su imali iskustvo (17% ukupnog broja ispitanika/ca) nezadovoljni su radom komunalnih redara.
Ostala područja rangirana su slijedećom važnosti:
Prioritet 4 – Briga o zajednici i dostupnost socijalnih usluga
Za 64% ispitanika sustavna podrška djeci s poteškoćama u razvoju i potrebitim osobama je na prvom mjestu po važnosti. Konkretni problemi i potrebe: Međugeneracijska solidarnost i pristup vrtićima (više mjesta, niže cijene, dulje radno vrijeme…)
Prioritet 5 – Društvena solidarnost
26% ispitanika/ca je aktivno u svojoj zajednici, a 36% bi se rado uključilo u rješavanje potreba.
Konkretni problemi i potrebe: otuđenost i nedostatak solidarnosti, potreba većeg i ozbiljnijeg vrednovanja
volontiranja i organiziranije volonterske aktivnosti, manjak radnih i aktivističkih akcija.
Prioritet 6 – Prava marginaliziranih skupina
Stanovnici Međimurja smatraju kako je najvažnije brinuti se o ženama žrtvama obiteljskog nasilja i roditeljima
djece s poteškoćama u razvoju. Smatraju kako se policija treba pobrinuti oko povećanja efikasnosti obrade krađa (osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti većinskog stanovništva). Zatim slijedi nedostatak integracije, te diskriminacija Roma na osnovu nacionalne pripadnosti.
Prioritet 7 – Dostupnost i korištenje javnih sadržaja
Na uvjerljivom prvom mjestu je prilagodba javnih prostora osobama s invaliditetom. Slijede poboljšanje ulične rasvjete, razvoj biciklizma, stavljanje u uporabu napuštenih prostora za javne sadržaje.
Prioritet 8 – Društveni, kulturni i sportski sadržaji
Besplatne sportske aktivnosti za sve građane, parkovi za vježbanje i poučne staze, potreba za većim brojem
javnih sadržaja (ne samo sportskih), a posebno u manjim mjestima.
Iskustvo i zadovoljstvo s institucijama u Međimurskoj županiji ocijenjivali su samo ispitanici/ce koji su imali iskustvo sa njima, u kategorijama efikasnosti rješavanja konkretnih problema, profesionalizma i transparentnosti. 97% građana/ki je navelo da ima iskustvo s barem jednom institucijom u zadnje dvije godine, a najzadovoljniji su iskustvom s organizacijama civilnog društva, zatim Centrom za socijalnu skrb, dok je na trećem mjestu gradovi/općine i županija. Građani su najnezadovoljniji s iskustvom rada komunalnih redara (47%)’. javljaju iz Udruge Zora.
