Uz optužbu za gospodarski kriminal u Jadranskoj banci, uhićeni su njezini bivši menadžeri: u Šibeniku bivši predsjednik uprave Ivo Šinko, njegova tadašnja zamjenica Marija Trlaja i član uprave Mirko Goreta, a u Čakovcu Nikola Žnidarić, vlasnik tvrtke Žnidarić konzalting, koji banci navodno nije vraćao 40 milijuna kuna kredita.
Konkretne optužbe još se ne iznose, no slučaj se dovodi u vezu s problemima TLM-a.
Višemilijunske malverzacije
Naime, načelnik Policijske uprave šibensko-kninske još je prije mjesec dana u razgovoru za portal ŠibenikIN najavio kaznene prijave protiv više osoba koje će biti osumnjičene za milijunske malverzacije u ključnim šibenskim poduzećima.
Premda ih nije izrijekom naveo, grad je brujao da su posrijedi upravo Jadranska banka, TLM i NCP – Remontno brodogradilište Šibenik te da policija i DORH istražuju kriminal koji je gotovo doveo do gašenja TLM-a, ali i Jadranske banke, kod koje se godinama zaduživao i NCP.
Nad bankom je, inače, zbog, blago rečeno, lošeg upravljanja provedena sanacija i upravo se prodaje, a nekoliko godina prije otvaranja sanacijskog postupka, supervizija je pokušavala natjerati vlasnike na dokapitalizaciju.
Šinko – najbolji u Hrvatskoj?!
Šinko nije bio posljednji predsjednik uprave banke; nakon njega, prije otvaranja postupka sanacije, banku je pokušavao spasiti Ivica Džapo, no ostala je uprava još neko vrijeme ostala u istom sastavu.
Poslije Džape, posljednji je predsjednik uprave bio Boris Teški. Najveći je apsurd da je Šinko 2007. bio proglašen najboljim bankarom u Hrvatskoj, i to po izboru britanskog financijskog magazina Finance Central Europe.
Toliko o bankarskim nagradama financijskih časopisa. Goreta je nakon odlaska iz Jadranske banke postao član SDP-ove šibenske vlade u sjeni, gdje je imenovan predsjednikom Odbora za financije. Trojcu je policija prije privođenja pretražila kuće, a nakon toga odvedeni su u policiju pa u tužiteljstvo na ispitivanje.
Poslije ispitivanja, sudac istrage Županijskog suda u Šibeniku odlučit će hoće li im biti određen istražni zatvor.
Što je znao HNB?
Zanimljivo je da je banku među supervizorima pratio glas da ne zna odobriti kredit niži od 40 milijuna kuna. Sad se taj iznos poklopio s navodnim iznosom Žnidarićeva kredita.
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) pokrenula je u listopadu 2015. nad Jadranskom bankom sanaciju, što je prema ocjeni HNB-a bilo manje zlo od eventualne likvidacije ili stečaja.
Banka je u međuvremenu sanirana, a 846 milijuna kuna gubitka pokriveno je iz sanacijskog fonda. DAB, u čijoj je ingerenciji traženje novog vlasnika, objavio je 14. veljače javni poziv za iskazivanje interesa za njezinu kupnju po cijeni od 50 milijuna kuna.
Kako su nastale rupe?
Direktorica DAB-a Marija Hrebac napominje da inicijativa za postupak koji je rezultirao uhićenjem nije pokrenuta s njihove strane. DAB je znao za istražne radnje, no on se tim dijelom posla ne bavi.
– Proveli smo sanaciju prema modelu koji je odobrila Europska komisija i naš je posao bio samo krpanje rupa. Kako su one nastale i zašto, time se bavi supervizija, to je posao HNB-a – kaže čelnica DAB-a, koja otkriva da su uhićenja iznenadila i sanacijsku upravu.
U HNB-u smo se raspitivali jesu li oni, pri donošenju odluke o sanaciji, imali spoznaja o gospodarskom kriminalu.
Odgovorili su da kod provođenja nadzora sve obavijesti i saznanja koje mogu biti od interesa za procjenu postojanja prekršajne ili kaznene odgovornosti dostavljaju nadležnim državnim tijelima.
