Onaj tko se neće izmotavati, nego će na licu mjesta platiti kaznu za prebrzu vožnju ili bilo koji drugi prekršaj, dobro će profitirati jer će mu kazna biti upola manja od propisane.
“Popust” se dobiva i ako se u roku plate dvije trećine kazne, jer će se smatrati da je plaćena cijela. No, zato bi oni koji će se oglušiti na plaćanje kazni mogli proći vrlo loše jer im slijedi prisilna naplata. Kazne će se naplaćivati preko Fine koja trenutačno blokira sve račune, a ne više preko Porezne uprave koja je od 2007. do 2011. godine uspjela naplatiti samo 12 posto prekršajnih kazni.
Ovo su tek neke od novosti koje ministar pravosuđa Orsat Miljenić predlaže u novom Prekršajnom zakonu, a Vlada bih ih trebala prihvatiti na današnjoj sjednici. Cilj je bitno pojednostaviti prekršajni postupak, učiniti ga bržim, jeftinijim i efikasnijim te smanjiti zaostatke.
Do kraja rujna ove godine od ukupno 842.750 neriješenih sudskih predmeta najviše je otpadalo na građanske (280.199), a na drugome mjestu su neriješeni prekršajni – njih 256.659.
– Cilj Zakona nije punjenje proračuna, nego uvođenje reda, povećanje odgovornosti. Ali zato uvodimo i mogućnost individualizacije kazne, kao i odustajanje od progona kada to nema nikakve svrhe – kaže ministar pravosuđa Miljenić.
Kao vrlo bitnu novost ministar ističe proširivanje sudskog ublažavanja kazne. Za isti prekršaj zbog kojeg je, primjerice, najmanja kazna 60.000 kuna, sudac ne mora po istom kriteriju odmjeriti frizerki i velikoj tvrtki poput Agrokora, jer ni posljedice za njih nisu iste. Frizerki će sud korištenjem instituta ublažavanja kazne moći izreći i manji iznos od 60.000 kuna koji je minimum.
U paleti novosti ističe se uvođenje instituta beznačajnog prekršaja. To znači da ako je neki prekršaj takav da u biti nikoga ozbiljno ne ugrožava, primjerice vožnja biciklom u suprotnom smjeru ulicom koja nije prometna, tužitelj ga može zanemariti.
Prisilna naplata
Kao daljnju važnu novost ministar Miljenić navodi mogućnost nagodbe. Dakle, prekršajni tužitelj i okrivljenik koji priznaje djelo mogu se nagoditi o kazni i drugim mjerama.
– Time se, među ostalim, omogućava da se obiteljski nasilnik obveže da će ići na liječenje od alkoholizma pa neće biti izrečena zatvorska kazna. Ta opcija svakako je bolja za njega, a i za njegovu obitelj – kaže Miljenić.
Političke implikacije, i to vrlo lako u odnosu na Bruxelles, mogla bi imati odredba kojom se nakon deset godina od njegova proglašenja uvodi hrvatska jurisdikcija na područje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) koji nije dio hrvatskog državnog teritorija. No, u Prekršajnom zakonu će se propisati da u tome ekološko-ribolovnom pojasu Hrvatska može sankcionirati strane brodove koji će biti uhvaćeni u prekršaju.
Građanima je bitno što se namjerava gotovo dokinuti supletorni zatvor (zamjena za neplaćenu globu).
Tužitelj dostavlja adresu
Tako će se neplaćena globa naplaćivati prisilno, a ako okrivljeni ni na jednome računu nema novca, odredit će mu se rad za opće dobro. Samo će se iznimno novčana kazna zamijeniti zatvorom.
Uvodi se i Registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni. On će se voditi pri Ministarstvu pravosuđa i značit će da onome tko ima neplaćenu prekršajnu kaznu uskrati izdavanje pojedinih dokumenata. Tko, primjerice, ima neplaćenu prometnu kaznu, može ostati bez vozačke dozvole.
Disciplina se uvodi i za tužitelje, pa tako dobivaju obavezu da prije postupka upoznaju okrivljenika sa svim pravima, ali i da pribave o njemu sve podatke uključujući i adresu. Neće se biti lako ni žaliti jer će se za one koji traže pravdu na višoj instanci tražiti uplata paušala sudskih troškova.
Šest novosti u Prekršajnom zakonu
1. “Popust” na prekršajne kazne
Uvode se “popusti” na prekršajne kazne. Tako onaj tko kaznu plati odmah dobiva “popust” od pedeset posto. Profitira i onaj tko plati u roku dvije trećine kazne, jer se smatra da je platio cijelu.
2. Institut beznačajnog prekršaja
Novost je institut beznačajnog prekršaja. Za ponašanje koje zapravo nikoga ne ugrožava i nije osobito štetno građane se ne mora kažnjavati. Moglo bi se zanemariti glasnu zabavu ako je zgrada prazna.
3. Ublažavanje kazne za manje prekršitelje
Proširivanje granica ublažavanja kazne omogućava sucu, ako je minimalna kazna 60.000 kuna, da ne mora taj iznos jednako odrediti frizerki i tvrtki od tisuću zaposlenih. Frizerka može proći blaže.
4. Formira se Registar novčanih kazni
Načinit će se Registar novčanih kazni. Onaj tko će nekako uspjeti izbjeći plaćanje kazne naći će se u Registru i njemu će se moći uskratiti izdavanje pojedinih dokumenata sve dok ne plati globu.
5. Na ZERP se uvodi hrvatska jurisdikcija
Nakon deset godina od uvođenja ZERP-a (3. listopada 2003.) na proglašeni gospodarski pojas uvodi se hrvatska jurisdikcija. Moći će se prekršajno kažnjavati strane brodove u zoni ZERP-a
6. Nagodba za prekršitelja koji prizna nedjelo
Važno je uvođenje nagodbe. Okrivljenik koji prizna prekršaj može se nagoditi o visini kazne ili drugoj mjeri. Tako alkoholičar koji je bio nasilan u obitelji može umjesto u zatvor na liječenje.
