Neke od dojava su zanimljivosti poput dojava kad lisica upadne u kotlovnicu, puh ušeta u kuhinju, sova završi u kaminu, ili se zmija ušulja u šaht
Dobra praksa okupljanja međimurskih čuvara prirode i komunalnih redara međimurskih jedinica lokalne samouprave nastavila se i ove godine. Radionica za dionike i suradnike Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode organizirana je u četvrtak 14. ožujka 2024. godine u dvorani velike vijećnice Grada Čakovca.
U fokusu programa bile su invazivne strane vrste te je radionica održana unutar projekta „Zlikovci u prirodi‟. Radionica je organizirana s ciljem unaprjeđenja suradnje čuvarske službe, komunalnih redara i čakovečkog Županijskog centra 112. Razmijenjene su informacije o praćenju održavanja poljoprivrednih površina, posebice livada (košnja i uklanjanje invazivnih vrsta) te kako bi se povećala svijest javnosti o značaju livadnih staništa za bioraznolikost.
Gotovo stotinu dojava
Velimir Bašek, glavni čuvar prirode uvodno je govorio na temu dojava čuvara prirode. Tijekom 2023. godine registrirano je ukupno 95 dojava, od toga je 81 dojava bila vezna uz životinjske vrste (ponajviše ptice: labud, roda i poletarci) te zmije i dabar. Četrnaest dojava bilo je vezano uz bespravnu gradnju. Vožnju quadovima, otpad u prirodi, rušenje šuma i dr. Na terenu, kako je kazao, uvijek ima i zanimljivosti poput dojava kad lisica upadne u kotlovnicu, puh ušeta u kuhinju, sova završi u kaminu, ili se zmija ušulja u šaht. Ponovljeni su i utvrđeni protokoli što učiniti prilikom dojava i pronalaska ozlijeđenih divljih životinja.
Na tu temu nadovezao se i Marijan Pongrac, voditelj Županijskog centra 112, naglašavajući kako je Služba civilne zaštite Čakovec, na raspolaganju dvadeset i četiri sata na dan, te se kvalitetno dojave na temu zaštite prirode selektiraju bilo prema komunalnim redarima, bilo čuvarima prirode Međimurske prirode ili drugim potrebitim institucijama.
Sara Srša, viša stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode predstavila je medijsku kampanju „Livade nestaju. Očuvajmo ih!‟ koja je osmišljena jer su livade postale jedno od najugroženijih staništa ne samo u Međimurju, već i u Hrvatskoj. Kao pozitivan korak istaknut je primjer mozaične košnje koji se prošle godine počeo prakticirati u Perivoju Zrinski u Čakovcu.
Ivana Horvat, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode govorila je o projektu „Zlikovci u prirodi‟. Kako bi lakše na terenu prepoznali invazivne strane vrste svi sudionici radionice su uz godišnjak i kalendar Međimurske prirode, primili i Priručnik o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim vrstama. Na radionici su iz Međimurske prirode sudjelovali Antonio Krušelj, čuvar prirode i Roberta Radović, suradnica za komunikaciju i promidžbu.
Razmjena iskustava
Dominik Đurić komunalni je redar u Općini Goričan gdje radi proteklih pet godina. Svake godine redovno se odazove na radionicu:
– Korisno je što se mi komunalni redari okupimo barem jednom godišnje. Razmjenjujemo iskustva, mi komunalni redari međusobno, ali i mi s međimurskim čuvarima prirode. Dobro je čuti iskustva rada na terenu. U našoj Općini između ostalog detektiran je između ostalog problem napuštenih pasa odnosno psa lutalica. Nažalost, ljudi nisu dovoljno brižni za svoje pse. Dobro surađujem s mještanima, koji često postavljaju pitanja i nevezano za našu ingerenciju posla. U pripremi je i organizacija i provedba „Za čisti Goričan‟ koja će se u subotu 23. ožujka. Ističem i dobru suradnju s Međimurskom prirodom i međimurskim čuvarima prirode, koji odmah interveniraju u slučaju potrebe.
Komunalni redar Đurić naglasio je i kako je ovogodišnja radionica na kojoj je u prvom planu bila tema invazivnih stranih vrsta. Kazao je kako svi većinom znaju za problem ambrozije, a za četiri strane invazivne vrste o kojima se govorilo (crvenouha kornjača, prava svilenica, Mantegacijeva šapika i žljezdasti nedirak) žitelji Međimurja, pa tako i Općine Goričan, vrlo malo znaju. Stoga su ovakve radionice koje organizira Međimurska priroda i više nego dobrodošle, zaključio je.
Na kraju održan je aktualan sat za pitanja komunalnih redara te je radionica zaokružena zaključkom kako svi okupljeni dionici trebaju i nadalje ulagati napore kako bi se svijest ljudi promijenila prema prirodi i okolišu u pozitivnom smjeru, te da treba kontinuirano raditi na edukaciji svih uzrasta.
