Varaju li banke državu na PDV-u? To se pitanje proteklih dana potezalo po nekim web portalima i izazvalo žustru raspravu nakon što je klijent postavio pitanje je li na transakciju, za koju mu je izdala potvrdu o plaćanju, banka trebala obračunati PDV. I trebaju li banke, kao i ostali pružatelji usluga, za usluge koje naplate izdavati račune?
Prema aktualnom Zakonu o PDV-u, na oba pitanja odgovor je – ne. Čak i da su to dužne, pitanje je koliko bi koristi klijenti imali od toga? Ili bi, prema uobičajenoj praksi, teret nameta bio prebačen na njihova leđa kroz skuplje usluge.
Potvrda ili račun
I dok su, prema članku 40. Zakona o PDV-u, financijske transakcije oslobođene PDV-a, a prema članku 78. za njih nema ni obveze izdavanja računa, postoje i usluge na koje se PDV naplaćuje: izdavanje potvrda o stanju depozita, potvrda, ovjera i izvještaja vezanih uz račune, prijepisa dokumenata vezanih uz račune, potvrde o plaćanju provedenom putem banke, pregled aktivnih i pasivnih kamata, dostavu tečajnih lista, kao i informacije i potvrde vezane uz kreditno poslovanje, najam sefova i skrb nad vrijednosnim papirima.
– Za ove usluge, uvijek uz potvrdu o obavljenim transakcijama na kojoj se navodi ukupno naplaćeni iznos po transakciji, banka izdaje i račun na kojem je iskazan obračun PDV-a. U smislu odredbi Zakona o PDV-u, izdana potvrda nije račun – objašnjavaju u Zagrebačkoj banci, iz koje poručuju da na sve oporezive usluge obračunavaju PDV, izdaju račune klijentima i uredno podmiruju porez.
Za ostale, neoporezive usluge, naplaćuju naknadu; to čine kad klijenti, primjerice, u banci plaćaju račune za telekomunikacijske usluge, električnu energiju, komunalije… U tom slučaju, neće obračunati PDV za uslugu provođenja plaćanja. No, zatraži li klijent iz nekog razloga potvrdu o stanju svog tekućeg računa ili visini depozita, naplatit će je, na nju obračunati PDV i uplatiti ga u Državni proračun.
Važno i sjedište klijenta
Slična objašnjenja daje i Privredna banka Zagreb, napominjući da banka o uplaćenom porezu podnosi izvješća Poreznoj upravi u zakonom propisanim rokovima. Jednako postupaju i u RBA, Splitskoj i Erste banci, OTP-u, Hypu…, a zakoni koji reguliraju ove usluge i njihov porezni tretman usklađeni su sa zakonodavstvom EU.
– Porezni tretman, osim o vrsti usluge, ovisi i o tome gdje se nalazi sjedište poslovanja poreznog obveznika primatelja usluga, u nekoj od zemalja članica EU ili izvan nje – napominju u Splitskoj banci. Zanimljivo je da do zaključenja broja objašnjenja nismo dobili od instance koja je za to najviše nadležna, Porezne uprave Ministarstva financija, premda smo upit poslali u ponedjeljak.
Aktualni Zakon o PDV-u na snazi je od 1. srpnja 2013., no nikad nije na odmet podsjetiti kako se i gdje PDV naplaćuje i koje su usluge i plaćanja od njega izuzeti. Jer, dok god građani revno preispituju ponaša li se pružatelj usluge ili trgovac u skladu sa zakonom, sužavaju prostor “sive zone”. Bitno je tražiti račun kad god se na njega polaže pravo jer – bez računa se ne računa.
