Tržišne se zakonitosti ne ravnaju prema temperaturama pa je krenula masovna seoba sezonskih radnika na burzu rada unatoč babljem ljetu. Od početka listopada broj novonezaposlenih dnevno se povećava za 720 i u usporedbi s prošlom godinom u konačnom mjesečnom zbroju mogao bi biti za 10-ak tisuća veći nego krajem listopada 2012.
Logična je to posljedica recesije koja je od 2008. uzela 154.000 radnih mjesta! Unazad godinu dana broj zaposlenih prijavljenih na mirovinsko osiguranje smanjen je za 10-ak tisuća, a struktura pokazuje lagano povećanje broja poljoprivrednih osiguranika, samostalnih profesionalnih djelatnosti i obrtnika te daljnje smanjenje zaposlenosti u industriji i pravnim osobama.
Za nezaposlene 521 milijun
Dodatni pritisak na burzu ne uspijevaju ublažiti ni nove državne mjere za zapošljavanje kojima je Hrvatska prije drugih krenula u realizaciju garancije EU za mlade, a neku od tih mjera od početka srpnja koristila je 3381 osoba. Mladima do 29 godina života nudi se 11 dodatnih programa – od subvencije plaće, plaćanja doprinosa, doškolovanja, stručnog osposobljavanja – da bi ih se uključilo u svijet rada.
U njihovu će financiranju od iduće godine sudjelovati i Europska unija. Ove je godine u neki od brojnih programa HZZ-a uključeno 35.000 osoba, za što je iz proračuna izdvojen 521 milijun kuna, ali nezaposlenost je tvrđi orah nego što su mislili ministri Maras i Mrsić, koji su obećavali poboljšanja.
– Zavod za zapošljavanje uvažio je dosta sugestija poslodavaca, poticaje traže i poduzetnici, no u ovoj općoj krizi teško je razaznati što je uzrok, a što posljedica problema – komentira Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika. Njegovo je mišljenje da bi država trebala jače popularizirati programe samozapošljavanja i motivirati mlade da krenu u poduzetničke vode.
– Volontiranje za 1600 kuna zastupljenije je u javnom sektoru nego u privatnom i na neki mi je način drago zbog toga jer bi nas javnost etiketirala kao robovlasnike – kaže Lovrić.
Unatoč prognozama
Iva Tomić, analitičarka Ekonomskog instituta, navodi da su državne mjere potrebne, no one samo privremeno pomažu u smanjenju nezaposlenosti. Sličan učinak ima i sezonsko zapošljavanje.
– Potražnja za radnom snagom i dalje je slaba i vjerojatno će ostati slaba još jedno dulje vrijeme unatoč prognozama o oporavku gospodarstva u 2014. – navodi Tomić.
