– Vi u državnim poduzećima više nećete na Međimurce prebacivati kredite za ceste, gradilišta i preskupu struju. Dosad se tako radilo, ali više neće jer svi moramo biti štedljivi. U sredinama poput Međimurja, gdje su se i dosad ponašali racionalno i sačuvali vanjska tržišta, trauma neće biti, za razliku od onih županija koje nisu spremne za tržišnu utakmicu, tako je u Čakovcu govorio dobro raspoloženi ministar financija Slavko Linić, najavljujući daljnje rezanje plaća i troškova, te šestomjesečno pospremanje uz pomoć servisa za čišćenje “Predstečajne nagodbe i konsolidacija”.
U Međimurju su već oguglali na pohvale ministara svih fela koji sipaju komplimente o radišnosti i štedljivosti.
Zapad donijeli doma
– Nismo ništa novoga izmislili, samo smo se prilagodili. I mi bismo rado visoke plaće, ali pitanje je tko će nam to platiti? Pokrivamo se koliko nam je velik poplun. Recept za uspjeh je prilagođavanje tržištu, ulaganje u tehnologiju i razvoj te realne plaće – kaže Dražen Sinko, direktor tvrtke Komet iz Preloga, koja izravno izvozi 40 posto proizvoda, a 55 posto prodaje domaćim tvrtkama koje su stopostotni izvoznici.
Za snažniji razvoj Međimurja prve zasluge idu gastarbajterima koji su mukom zarađeni novac na njemačkim i švicarskim gradilištima slali kući. U domovinu su prenijeli i zapadnjački način života. Podigli su lijepe kuće, uredili dvorišta… Drugi val razvoja donijeli su mali obrtnici u prvoj polovici 90-ih godina, kad su propali giganti poput GK Međimurja, Međimurjepleta i MTČ-a koji se rascjepkao na manje tvrtke.
Danas nema ni jednog poduzeća s više od 500 zaposlenih. Većina obrtnika koji su 90-ih pokrenuli županiju danas ima tvrtke srednje veličine. Gospodarstvenici bilježe 26 posto veći izvoz, ukupni prihodi veći su sedam posto, a dobit je 20 posto veća. Statistiku kvari porast nezaposlenosti, posljedica propadanja tekstilnih tvrtki poput MTČ Tvornice čarapa i Angela ove godine, ali i velikog broja nezaposlenih Roma.
Nešto se zaradi i u fušu…
U županiji nakon Linićeva posjeta nisu propustili podsjetiti na nezadovoljstvo kriterijima u podjeli državne pomoći.
– Svi bi trebali imati iste šanse, a novac od države dobivati prema kvaliteti i isplativosti, a ne prema političkim odlukama koje na kraju plaćaju svi građani – kaže županijski pročelnik David Vugrinec. Prosječna je plaća u Međimurju oko 3770 kuna. Razlika se pokriva “prekovremenim” radom u stajama, na povrtnjacima i oranicama. I da, nešto se dodatno zaradi i u fušu, ali to Liniću nisu rekli.
