Sredinom idućeg mjeseca građanima će stići približno 9, a poduzetnicima 15 posto veći računi za struju! Nakon što je devet mjeseci odgađala poskupljenje, Plenkovićeva Vlada pokušava ga predstaviti kao blagi udar na potrošače.
Tvrde da prosječni račun za građane zapravo neće biti 20-ak kuna veći, nego pet kuna manji, jer rujansku cijenu struje uspoređuju s onom od prošle godine, uoči smanjenja PDV-a. Poslodavcima ta računica nije sjela najbolje pa su odluku protumačili kao novi udar na gospodarstvo, zbog čega tvrtke neće imati prostora za povećanje plaća i investicije, a time i snažniji rast gospodarstva.
Skupi voda i internet
Novo poskupljenje građanima donosi 13. ratu struje, odnosno oko 250 kuna više, a poslodavcima i 14., pa prigovaraju što se Vlada odlučila na snažan jednokratni skok cijena, umjesto da ga je ublažila postupnim korekcijama. Građanima je udar dijelom ublažen smanjenjem PDV-a na struju na 13 posto, no tvrtke taj oblik rasterećenja nisu imale.
Inače, mjesečne režije za stan od 70 kvadrata u Zagrebu ljeti iznose oko 1300, a zimi oko 1600 kuna. Bit će problem ako toplinari također povise cijene jer se i oni žale na povećane troškove. Te bi dvije stavke pojele sve pozitivne efekte koje je donijelo rasterećenje plaća ili usklađenje mirovina. Inflacija je ove godine ubrzala, s tim što je izraženije poskupljenje hrane, na što odlazi glavnina kućnog budžeta.
Ipak, valja podsjetiti da najveći mjesečni trošak većine obitelji nisu računi za struju – koji su ipak mjerljivi – nego računi za vodu i preskupi internet. Za ta dva izdatka prosječno kućanstvo izdvaja oko 700 kuna!
– Poskupljenje od dvadesetak kuna ne čini se velikim, no bojim se da će nakon poskupljenja struje doći do vala povišenja cijena. A s druge strane, plaće u Hrvatskoj ne rastu, ako rastu onda je to minimalno, a većini stagniraju ili čak i padaju – kaže Zoran Tomašić (34), koji sa suprugom Leom i dvoje male djece – kćeri starom godinu i pol dana i petogodišnjim sinom – živi u Pribislavcu.
Poskupljenju se nitko ne veseli, ali s obzirom na to što sve u kućanstvu radi na električnu energiju, od stroja za pranje rublja do televizora i klima-uređaja, dvadesetak kuna viši računi, smatra, neće previše opteretiti njihov kućni budžet.
– Nekome tko živi od male mirovine to sigurno jest veliko povećanje. Mislim da do tog poskupljenja i nije trebalo doći. HEP, koliko čujem, posluje s dobiti, unajmljuje kooperante iako ima svoje zaposlenike, dijeli visoke otpremnine… Trebalo bi prvo racionalizirati poslovanje, a onda ići u povišenje cijene, ako već ne ide drukčije – ističe Tomašić.
On radi u srednjoj školi, a njegovoj supruzi uskoro istječe ugovor u vrtiću. – Ako nakon toga dođe do vala poskupljenja, neće biti dobro. Osim ako ne porastu i plaće, u što baš i ne vjerujem. Uskoro će i zima, ogrjevno drvo poskupjelo je već s 300 na 350 kuna po kubnom metru, a o skupom plinu da se i ne govori. Prevelik dio primanja hrvatskih građana odlazi na režije – napominje Tomašić.
Inflatorni pritisci
Ministar Tomislav Ćorić priznao je da “bilo kakvo poskupljenje cijene energije dovodi do poskupljenja troškova u proizvodnji i ono što će se dogoditi, osjetit će se na razini kućanstava ili industrije”, ali Ćorić ne očekuje inflatorni pritisak odnosno novi val poskupljenja.
Proizvođači će ga, vjerojatno, slušati sa skepsom, a iskustvo pokazuje da cijena poljoprivrednih proizvoda poraste za trećinu poskupljenja energenata.