Darko Horvat, ministar poduzetništva 2016., danas zastupnik u Hrvatskom Saboru, i predsjednik županijske organizacije stranke, na lokalnim izborima koji će se održati u nedjelju 21.05., kandidat je za župana Međimurske županije. Za Jutarnji list dao je intervju koji prenosimo.
Kao donedavni ministar poduzetništva, najavili ste zaustavljanje odljeva radno sposobnog stanovništva u najboljim godinama i cijelih obitelji iz Hrvatske. Kako?
– U svemu, pa tako i u poduzetničkim djelatnostima, posao rade ljudi. Lokalna politika dosad nije brinula o odabiru investitora koji su, pretežito kao strani investitori, dolazili na područje jedinica lokalne uprave i otvarali radna mjesta. U proteklih 10 godina, najbitnije je bilo zaposliti ljude. Mi smo na sjeveru Hrvatske tu bitku dobili. Zaokretom u načinu privlačenja i odabira investitora te promjenom ljudi koji su na razini županije za to odgovorni stvorit će se nova metoda u načinu odabira investitora i definiranju uvjeta kojih će se oni morati pridržavati tijekom poslovanja u poduzetničkim zonama.
U poduzetničke zone, u kojima grade infrastrukturu sredstvima poreznih obveznika, lokalni političari puštaju svakog poduzetnika bez prethodne analize djelatnosti i strukture radnih mjesta koje investitor otvara. To što župani, a i neki gradonačelnici i načelnici, u nedostatku odlučnosti prihvaćaju svakog investitora, rezultiralo je lošom strukturom i kvalitetom radnih mjesta, a posljedica toga je statistika prema kojoj sjever Hrvatske, pa tako i mi u Međimurju, ima najniže neto plaće u Republici Hrvatskoj.
Problem je u realnom, privatnom sektoru, prvenstveno u malim i srednjim obiteljskim tvrtkama kojima subvencijama treba pomoći jer plaće u državnim i lokalnim
institucijama su podjednake u cijeloj Hrvatskoj. Imati hrabrosti investitoru reći da nije dobar za Međimursku županiju novitet je koji kanim uvesti, a županijske institucije, umjesto da sjede i čekaju, tražit će po Europi ulagače koji će za nas u Međimurju biti poželjni i prihvatljivi. Tako odabranim investitorima, odnosno takvim novim radnim mjestima, potrebno je prilagoditi sustav srednjeg i visokog obrazovanja, a lokalne institucije obvezati na brzo i efikasno rješavanje administrativnih zahtjeva.
Iz mojih je riječi vidljivo da, pored centralne države, ključnu ulogu u gospodarstvu ima lokalna država te se tim više zauzimam za decentralizaciju funkcija i jačanje
autonomnosti županija.
S obzirom na to da ste sve karte ‘stavili’ na gospodarski razvoj, prati li prometna infrastruktura potrebe gospodarstva?
– Umjesto trošenja 2 milijuna kuna godišnje na vlastitu promociju, Županija ta sredstva mora uložiti u linije javnog prijevoza koje su ekonomski neisplative, pogotovo one
iz najudaljenijih mjesta Međimurske županije kao što su Kotoriba i Donja Dubrava, odnosno Štrigova i Sveti Martin na Muri, bez obzira na to je li riječ o autobusnom ili željezničkom prometu.
Stanovnicima tih dijelova Međimurske županiji znatno je otežan odlazak i povratak s posla. Sjever Hrvatske dobro je prometno povezan, a autocesta je uvelike olakšala promet roba i usluga. Lokalna politika nije pokazala dovoljno hrabrosti ulaska u velike projekte. Prometne zaobilaznice Preloga, Čakovca i Murskoga Središća i danas su samo velike želje, a s obzirom na naš geografski položaj između dviju rijeka, prometnice prema Varaždinu, susjednoj Sloveniji i Mađarskoj zahtijevaju izgradnju novih
mostova.
Posebna zadaća, u dogovoru lokalne uprave i državnih javnih poduzeća, je revitalizacija industrijskih kolosijeka željezničke pruge Budimpešta – Zagreb koja je nekad bila žila kucavica međimurskoga gospodarstva. U prilog nam idu i natječaji koje je u ovoj godini raspisala Vlada Republike Hrvatske, a kroz koje je sve te projekte moguće financirati do 85% iznosa.
Kraj u kojem živite poznat je po specifičnoj turističkoj ponudi. Turističku zajednicu Međimurske županije i najvećega grada Čakovca te sve ostale, s kulturnim i drugim turističkim subjektima, pokušavate staviti u funkciju suradnje kao motor razvoja ostatka županije. Budući da ta ideja dosad nije zaživjela, što želite promijeniti?
– Turističke zajednice na područ- ju Međimurske županije, uključujući i grad Čakovec, potpuno su anemične i nisu u funkciji proširenja turističke ponude. Puni smo hvale, a ponuda nam je ispod bilo kakvog prosjeka. Međimurski vinari i proizvođači poljoprivrednih proizvoda sami se probijaju na sada već zahtjevno hrvatsko tržište, a gospodarska diplomacija ne otvara im izvozne prilike.
Pored toga, čudnim i nekontroliranim uvozom, strano nekvalitetno meso završava u ponudi pod markicama hrvatske kvalitete ili izvornog hrvatskog podrijetla. Interes mora postati domaća autohtona proizvodnja, a uvozna roba mora biti predmet intenzivnijeg inspekcijskog nadzora.
Za kraj, što je za vas najveća vrijednost?
– Prvo i najbitnije su ljudi. Potom njihove ideje. I ne samo poduzetničke. Nekada, pojedinci iz obitelji odlazili su na privremeni rad i vikendom se vraćali. Danas nakon
završenog fakulteta naš kraj napuštaju cijele obitelji, i to je dokaz da lokalna politika nije stvorila adekvatne uvjete kojima bismo mlade i školovane zadržali ne samo na
sjeveru već na prostoru cijele Hrvatske.
Osigurati pojedincu da kroz angažman u gospodarstvu, politici, javnom životu i u svojoj privatnosti bude prepoznatljiv čimbenik sredine u kojoj živi ključ je opstanka na
ovim prostorima.