Zbunjenost, šok, pa i panika. Tako bi se ukratko mogla opisati reakcija u Crkvi nakon što su ih iz Porezne uprave obavijestili da su do 31. siječnja trebali predati zahtjev za plaćanje paušalnog poreza na dobit.
Čak i ljutnja, osobito kod onih 70-ak crkvenih ekonoma, s kojima je u zgradi Hrvatske biskupske konferencije baš toga 31. siječnja organiziran sastanak s pet-šest djelatnika Porezne uprave na čelu s ravnateljem Zdravkom Zrinušićem.
Ljudi iz Porezne uprave bili su više nego korektni i sve su nam htjeli objasniti, vidi se da žele izaći ususret, ali smo ostali šokirani, jer nismo do toga dana imali pojma da ulazimo u sustav poreza za dobit – rekao nam je jedan od sudionika sastanka s crkvene strane.
Pismo generalnog vikara
Država je još krajem 2014. godine donijela zakon po kojemu se sve udruge koje se bave nekom gospodarskom djelatnošću, poput sportskih klubova ili vjerskih zajednica moraju prijaviti u registar obveznika poreza na dobit i početi plaćati porez na dio prihoda koji ostvaruju u neprofitnim poslovima, primjerice najmu prostora, prodaji pića, organizaciji seminara i slično.
Malo je službenih informacija kako su se neprofitne udruge snašle i jesu li poštovale nove računovodstvene i porezne obveze, no ove im je godine Vlada izašla u susret tako što im je omogućila da prijeđu na paušalno plaćanje poreza na dobit.
Ovisno o prihodu, godišnji paušalni porez ne premašuje 4140 kuna, a pravo da tako izravnaju račune s državom dobivaju samo one udruge koje su lani iz gospodarske aktivnosti uprihodile do 230 tisuća kuna. Rok za prelazak na paušalno plaćanje bio je 31. siječnja, pa se u Crkvi očito radi o kašnjenju s rokovima, jer je, primjerice, župama Zagrebačke nadbiskupije obavijest o nužnosti plaćanja poreza na dobit iz Nadbiskupskog stola poslana tek 3. veljače, s rokom predaje formulara 10. veljače.
“Temeljem zakona o oporezivanju i tumačenja Ministarstva financija, pravne osobe Katoličke crkve dužne su plaćati porez na dobit iz gospodarske djelatnosti. U gospodarsku djelatnost, prema tumačenju Porezne uprave, ulazi prihod od najma stanova, zakupa poslovnih prostora, prihodi od repetitora postavljenih na crkvenim zgrada, zakupa obradivog zemljišta, šuma, prodaje predmeta”, piše generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije župama, objašnjavajući kako su “prema zakonu donesenom prošle godine, banke dužne Poreznoj upravi dostavljati sve podatke o stanju na računima bilo privatnih, bilo pravnih osoba” te da su “svi prihodi sada vidljivi Poreznoj upravi, pa tako i prihodi koji se na račun župe uplaćuju temeljem sklopljenih ugovora”.
“Kako bismo mogli s Poreznom upravom dogovoriti što točno podliježe oporezivanju i na koji način ga provesti, pozivamo vas da obvezno ispunite priloženu tablicu i bez odgađanja dostavite u Ekonomat Zagrebačke nadbiskupije. U tablicu je potrebno upisati svaki prihod od najma ili zakupa, bez obzira na to je li ugovor o najmu ili zakupu potvrđen od NDS-a ili je sklopljen bez potvrde NDS-a. Ako je najam ili zakup u malom iznosu, neka se i taj iznos upiše u tablicu.
Župe koje iz navedenih djelatnosti nemaju nikakvih prihoda nisu dužne slati izvještaj”, piše generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije, no među ekonomima i župnicima s kojima smo razgovarali ima još mnogo pitanja koje su to djelatnosti koje su oporezive, primjerice, poput izdavačke djelatnosti koja ne služi ostvarivanju profita, nego potrebama župe ili redovničke zajednice.
Što sa sličicama, krunicama?
– Zbunjeni smo, jer što npr. s krunicama, svijećama, križićima i sličicama koje prodajemo na štandu u crkvi ili ispred nje? Što ako ih darujemo – pitaju se župnici, a na sastanku u HBK s poreznicima im je objašnjeno da je i to oporezivo. Zapravo, za svaku kupoprodaju trebalo bi izdavati fiskalni račun. Iz Porezne uprave velikodušno su nam ponudili paušalno plaćanje poreza i čini nam se da su doista dobronamjerni, ali mi smo u potpunoj konfuziji.
Ne znam zašto nam nisu ponudili i ulazak u sustav PDV-ajer nam je odbijanje pretporeza u interesu kad nešto investiramo ili obnavljamo – kažu nam iz zagrebačkih župa. – Tijekom 2016. godine održano je više sastanaka predstavnika vjerskih zajednica i Ministarstva financija, Porezne uprave. Sastanci su se održavali upravo na inicijativu predstavnika vjerskih zajednica, kako bi se osigurala pravilna provedba propisa – navode u Poreznoj upravi.
