Svečano je bilo ove subote u Donjem Kraljevcu, uz svečanost obilježavanja 155. obljetnice rođenja dr. Rudolfa Steinera, intelektualca, filozofa, odgojitelja, pisca te utemeljitelja antropozofije nauke o ljudskoj mudrosti, čije je učenje primjenjivo u svim aspektima života.
“U središtu učenja dr. Steinera slobodan je čovjek jer jedino slobodan čovjek može biti kreativan i radostan”, naglasila je ravnateljica Centra Dijana Posavec u uvodu istaknuvši kako je zahvalna što se tako velik čovjek rodio u međimurskom cvjetnjaku, Donjem Kraljevcu, ali isto tako i da nas njegovo rođenje na ovim prostorima obvezuje da njegovo učenje i nauk širimo dalje.
Ispred njegove rodne kuće prigodan program upotpunili su Trio truba, odnosno Dominik Rob, Marta Bašnec i Nina Kedmenec, recitacijom Lara Jakšić, a na klarinetu Nino Košak. Goste je pozdravio i načelnik općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat koji je istaknuo potporu združivanju poljoprivrednih ekoloških proizvođača. Sandra Herman, zamjenica župana pak se osvrnula na početke osnivanja Centra iz 2008.
“Veseli ideja o brendiranju djela i znanja dr. Rudolfa Steinera čime se stvara prepoznatljiva sliku Međimurja, kao mjesta rođenja Steinera, ali time radi i na napretku ekološke i biodinamičke proizvodnje, u zemlji i svijetu”, zaključila je. Uz obilježavanje rođenja dr. Rudolfa Steinera slijedila je konferencija kojom se najavilo osnivanje sekcije za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju čiji je začetnik sam Steiner.
Kako takve sekcije u okruženju već postoje, cilj Centra je okupiti ljude koji se bave ekološkom i biodinamičkom proizvodnjom kako bi postali središte kompetencije, širenje znanja i struke te da se pomogne u nastojanju da se radi na način koji je promovirao Steiner, uz proizvodnju zdrave hrane. Veliku podršku Centar je dobio od prvog magistra ekološke proizvodnje u Europi i jednog od začetnika poljoprivredne biodinamičke proizvodnje Darka Znaora.
U ime Hrvatskog antropološkog društva prezentirao je stanje poljoprivrednih površina pod biodinamičkom proizvodnjom. “Mi smo tek u začecima zbog niza okolnosti, pa danas u Hrvatskoj imamo 50 hektara pod certificiranom proizvodnjom pod oznakom Demeter, dok u svijetu 170 000 hektara površine prakticira takav vid proizvodnje. Prema znanstvenim istraživanjima ona je odgovor na izazove današnjice, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene”, rekao je.
Benefiti biodinamike poznati su, pa je potrebna inicijativa, sloga i znanje kako bi u budućnosti bili prepoznati u svijetu kao kolijevka biodinamičke proizvodnje, a ulogu informacijskog stupa, rasadnika i širitelja ideja tako bi imao upravo međimurski Centar. Iskustva iz Slovenije prenio je Drago Purgaj, Demeter poljoprivrednik koji naglašava da je takvo biodinamičko gospodarstvo dobro koordinirano i organizirano na globalnoj svjetskoj razini gdje su primarni znanje, kontrola i nadzor.
