Nutricionist Dolibašić istaknuo je da soljene namirnice potiču hipertenziju te da u nekoj hrani postoji skrivena sol
Za hipertenziju, tj. povišeni krvni tlak, medicinska struka kaže da je “globalni ubojica” jer se ponekad kod oboljelih godinama ne pokazuju nikakvi simptomi te se dijagnosticira tek kad se pojave oštećenja na srcu, mozgu, očima, bubrezima itd. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, piše Net.hr.
Hipertenziju možete spriječiti uvođenjem zdravih životnih navika poput izbjegavanja pijenja alkohola, prestanka pušenja, redovite tjelovježbe, uravnotežene pravilne prehrane, smanjenja unosa soli itd. Osnivač Nutriskopa nutricionist Branimir Dolibašić otkrio nam je kakvu ulogu ima hrana kod hipertenzije, zašto je sol loša za krvni tlak te koliko soli se smije konzumirati dnevno, a da to ne utječe na tlak.
Nutricionist Dolibašić istaknuo je da soljene namirnice poput slanih peciva od bijelog brašna, čips i druge rafinirane namirnice potiču hipertenziju te da je primarni cilj ograničiti unos soli.
“Hrana kod hipertenzije može imati protektivnu ili destruktivnu ulogu, ovisno o namirnicama koje biramo. Zaštitno i preventivno djeluju: povrće, voće i cjelovita hrana te riba. Potiču hipertenziju soljene namirnice poput slanih peciva od bijelog brašna, čips i druge rafinirane namirnice, pojednostavljeno rečeno. I neke namirnice koje imaju niz hranjivih prednosti, kod hipertenzije trebaju biti ograničene unosom, poput kiselih krastavaca ili slanog pršuta. Primarni cilj je ograničiti unos soli.”
Dolibašić je rekao da je prehrana s visokim udjelom soli glavni krivac za hipertenziju, stanje patološki povišenog krvnog tlaka i kardiovaskularnih bolesti.
Koliko soli se smije konzumirati dnevno?
“Smatra se da je da je prevelik unos soli odgovoran za trećinu slučajeva visokog tlaka. Neke procjene govore da od hipertenzije uzrokovane previsokim unosom soli umire milijun ljudi svake godine. Razumljivo je stoga zašto je prva mjera kod suzbijanja i kontrole ove bolesti uputa da se ograniči ili smanji prekomjeran unos soli u prehrani opće populacije”, kazao je.
Nutricionist je objasnio kako na tijelo djeluje višak natrija te kakvu to ulogu igra kod visokog krvnog tlaka.
“Tijelo pokušava održavati krvni tlak u stalnim vrijednostima i natrij ima važnu ulogu u tome. Višak natrija u tijelu čini da tijelo zadržava vodu kako bi razrijedilo visoku koncentraciju natrija. Veće zadržavanje vode utječe na krvni tlak koji pritišće krvne žile. Dugoročno se tijelo pokušava prilagoditi tom pritisku i tako dolazi do poremećene funkcije stijenke krvnih žila i drugih patoloških promjena. Visoki tlak, također, dugoročno dodaje opterećenje i na rad bubrega te srca”, rekao je.
Dolibašić je na pitanje “Koliko žlica soli se smije konzumirati dnevno, a da to ne djeluje na tlak” kazao da “odgovor, nažalost, nije koliko žlica, jer je u pitanju manje od jedne žličice” te je opomenuo da treba pažljivo čitati deklaracije na namirnicama jer postoji skrivena sol u hrani.
Nevidljiva sol u prerađenoj ili konzerviranoj hrani
“Pored soli koju dodajemo, postoji i skrivena sol u hrani. Zato je važno naučiti čitati deklaracije, kako bi se pobrinuli da znamo ukupni dnevni unos natrija, čiji unos zapravo želimo ograničiti. Sol je natrijev klorid, po kemijskom nazivu. Ako podijelimo jedan gram soli s 2,5 dobit ćemo količinu natrija. Na primjer, pet grama obične kuhinjske ili morske soli sadrži dva grama natrija. Jedna čajna žličica soli sadrži pet grama”, rekao je nutricionist.
Jedan dio preporuka je, tvrdi Dolibašić, da bi natrij trebalo ograničiti na dva grama, a sol na pet grama dnevno, no problem je kod konzumiranja gotove hrane iz restorana, fast foodova i sl.
“Premda ne postoji znanstveno jednoglasno mišljenje, većina stručnjaka preporučuje ograničiti unos natrija ispod 5,8 grama dnevno, što bi iznosilo 2,3 grama natrija. Jedan dio preporuka kaže da bi natrij trebalo ograničiti na dva grama, a sol na pet grama. Problem je u tome što mi danas većinom jedemo gotovu hranu, pa je teško procijeniti koliko je soli u pojedinoj namirnici”, rekao je.
Nutricionist je upozorio da sve namirnice nemaju istaknute deklaracije, pa stoga treba biti vrlo oprezan kod dodavanja soli u hranu, a jedna čajna žlica tog začina nikako se ne preporučuje kao dnevni limit.
“Također, nemaju sve namirnice deklaracije, primjerice slana peciva u pekarnicama. Tako da dio soli koji rukom dodamo u jela, nije sva sol koju ćemo unijeti u današnjoj tipičnoj prehrani jedne osobe u Hrvatskoj. Stoga se s dodavanjem soli preporučuje oprez i ne koristiti kao mjeru jednu čajnu žlicu soli (5 g) kao dozvoljeni limit, jer ćemo sa svakim unosom prerađene ili konzervirane hrane na to dodati još i nevidljivu sol (nalazi se u hrani) ili natrij vezan na konzervanse”, istaknuo je nutricionist Dolibašić.
