Neki misle da spadaju među biljke, no DNA gljiva više nalikuje na životinjski. Ipak, po karakteristikama nisu dio biljnog ni životinjskog carstva; mogućnosti njihove primjene sve su šire iz dana u dan...
Stručnjakinja za održivi razvoj i zdravlje Laura
Fisher kaže kako u zadnje vrijeme posvuda primjećuje
razne vrste gljiva – nekad su se mogle vidjeti na pizzi sa
sirom, a sada su gljive po tanjurima, ali i u šalicama kave,
a njihova iznimna svojstva spominju stručnjaci za
održivi razvoj i wellness gurua, otkrivaju moćna svojstva
sadržana u carstvu gljiva.
Iako neki misle da spadaju u porodicu biljaka, DNA
gljive više nalikuje na životinjski, no po karakteristikama
one nisu ni biljke (nemaju ni kloroform), a očito ni
životinje.
Zato ovi organizmi (koji inače mogu biti jedno i
više stanični) imaju ‘vlastito carstvo’: pa uz biljno i
životinjsko postoji i carstvo gljiva, najrasprostranjenijih
organizama na Zemlji sa, kako se pretpostavlja, oko milijun
i pol različitih vrsta (premda je poznato samo oko 70.000).
Zdravstvene dobrobiti gljiva
Osim što je većina jestivih gljiva i ukusna, one su
i iznimno zdrave: gljive su niskokalorične, a opet
pune vlaknima i bogate raznim vitaminima, mineralima i
antioksidansima.
– Sadrže poprilično dugačak popis hranjivih sastojaka, a
zbog značajne količine vitamina B pomažu i u saniranju
oštećenja stanica – rekao je za Real Simple
nutricionist Dan Nguyen koji dodaje da su
gljive odlične i kao izvor kalija, koji je pak nužan u
regulaciji krvnog tlaka.
Uz to, ako su rasle na svjetlu ili ste ih nakon vađenja iz zemlje
ostavili na suncu, izvrstan su izvor D vitamina D ključnog
za zdravlje kostiju, srca, imunološki sustav, pa čak i
raspoloženje.
Bogati okus i mesnata tekstura čini ih popularnom alternativom
mesu, s tim više jer su pune proteina i sadrže svih
devet esencijalnih aminokiselina, a bogate su i
željezom, fosforom, kalijem i mnogim elementima u
tragovima. Uz sve navedeno, gljive spadaju i u sve popularniju
biljnu podskupinu takozvanih adaptogena.
Riječ je o takozvanim ‘super-biljkama koje pomažu u
bržem fizičkom oporavku, ali i štite od stresa. Osim
toga, adaptogeni potencijalno pomažu i
imunološkim funkcijama, poremećajima raspoloženja
(npr. anksioznosti), pa čak djeluju i kao stimulansi koju
popravljaju tjelesnu izdržljivost.
Osušene odnosno dehidrirane gljive dugo se već koriste u
tradicionalnoj kineskoj medicini, ali novi ih je interes
Zapada uveo i u svijet wellnessa. Neke su tvrtke
zato sušene gljive počele stavljati u sve što nude, od kave do
juhe, a premda istraživanja za sad obećavaju, tek se treba
dokazati koliki će im biti
utjecaj na izdržljivost organizma, bolji rad
mozga ili jačanje imuniteta.