Vegetarijanci i vegani često unose manje hranjivih sastojaka koji podržavaju kosti, posebno kalcija koji je ključan za njihovo zdravlje...
Često se vegetarijanska ili bezmesna prehrana spominje
i kao ‘zdrava’, što prema dosadašnjim istraživanjima nije
daleko od istine: prehrana bez mesa povezuje se tako uz
manji rizik od karcinoma, smanjene šanse za
razne srčane bolesti i dijabetes i manji
rizik od pretilosti.
Ipak, novo istraživanje objavljeno u časopisu BMC
Medicine pokazalo je jednu negativnu stranu
potpunog izbjegavanja mesa – utjecaj na zdravlje kostiju.
Istraživači sa Oxforda i Sveučilišta Bristol 18 su godina
pratili prehrambene navike čak 55.000 odraslih sudionika, a sada
su otkrili da vegani i vegetarijanci imaju veće šanse za
prijelome, posebno prijelom kuka, od ljudi koji jedu meso.
Prema istraživanju, šanse da vegetarijanci dožive lom kuka
su čak 25 posto veće nego kod ljudi koji jedu
meso, a vegani su u još većem riziku – sa dva do tri
puta više prijeloma kuka i dvostruko više slomljenih
nogu od svejeda.
– Vegetarijanska i veganska prehrana obično imaju
dovoljno hranjivih sastojaka, no može joj
nedostajati neki vitamini i minerali, npr. magnezij
i kalij, ili K i C vitamini – kaže nutricionistkinja
Ginger Hultin.
Prema Akademiji za prehranu i dijetetiku, naše tijelo za
svoje vitalne funkcije zahtijeva stalan protok kalcija
čiji bi dnevni unos trebao biti oko 1.000 do 1.200 miligrama. Kad
ga u hrani nema dovoljno, tijelo mora koristiti zalihe
iz kostiju kako bi nadoknadilo manjak što povremeno nije
problem, no ako se događa često kosti slabe. pa raste i mogućnost
prijeloma.
Osim kalcija, ljudima koji ne jedu meso često nedostaju i
proteini koji tijelu pomažu da apsorbira
kalcij, kaže Hultin. I premda tijelo može dovoljno
proteina dobiti i iz biljaka, neka istraživanja pokazuju da
ga vegetarijanci i vegani ipak često ne dobivaju dovoljno za
optimalno zdravlje kostiju.
Uz to, istraživači su primijetili da jedan od
većih problem vegetarijanaca i vegana može biti i
njihov manji BMI (indeks tjelesne mase ili ‘body mass
index’). Vegetarijanstvo i veganstvo povezuju se s nižim
BMI, što je isto rizični faktor za prijelome kostiju.
– Naime kod koji veće tjelesne težine i prijelomi su
uglavnom blaži jer kost ima što zaštititi i ublažiti lom –
objasnila je Hultin koja kaže i da ‘snaga kostiju ovisi o
čimbenicima kao što su prehrana, način života, dob i genetika’. A
iako na dob i gene ne utječemo, načinom života i
prehrane itekako možemo pridonijeti zdravlju kostiju.
– Prvo razmislite o svojoj prehrani – rekla je za
Today dijetetičarka Lauren Panoff koja
umjesto nadomjestka kalcija u dodacima prehrani preporučuje češće
konzumiranje biljaka koje su bogate s kalcijem: npr.
kelj, kineski kupus, zelje i repu.
Što se tiče dodataka prehrani, Panoff preporučuje dodatni unos
vitamina D i K2 jer njihova kombinacija pomaže apsorpciji kalcija
u kosti. A osim unosa vitamina i zdrave tjelesne težine
nutricionisti i dijetetičari za zdravlje kostiju preporučuju
i redovito vježbanje, i to po mogućnosti vježbi u kojima se
koriste utezi.